hrvatski

Model upravljanja izvršenjem u projektno orijentiranom građevinskom poslovnom sustavu

Građevinska je industrija postala nemilosrdna! Upravljati građevinskom poduzećem postalo izuzetno izazovnim poduhvatom. Iako je industrija još donedavno bila oslobođena termina poput vodstva i menadžmenta, danas je prisiljena tražiti inovativne načine kako bi odgovorila na agresivnu utrku opstanka najkompetentnijeg na tržištu. Međutim, nekolicina se poduzeća ipak uspješno oduprla i prisvojila formalne procese za formulaciju dugoročne strategije i upravljanje izvršenjem (engl. performance management). Upravljanje izvršenjem je definirano kao upotreba rezultata mjerenja izvršenja kako bi se: postigla pozitivna promjena u kulturi organizacije, poslovnom sustavu i poslovnim procesima ; postavili dogovoreni ciljevi ; alocirali i rangirali resursi ; informirao menadžment o potrebi promjene strateških ciljeva te razmjenjivali rezultati izvršenja radi stimuliranja kontinuiranog unaprjeđenja sustava. Regularna upotreba takvih sustava direktno utječe na unaprjeđenje rezultata poslovanja. Danas postoje uglavnom tri vodeća modela za upravljanje izvršenjem: Key Performance Indicator Model (KPI), The Balanced Scorecard (BSC) i EFQM Excellence model (EFQM). Iako je dokazano kako sustavi poput EFQM-a i BSC-a generiraju pozitivan učinak na poslovno izvršenje, najveći broj implementacija BSC-a i EFQM ipak ne uspije. Problem je u tome što je BSC pogodan za implementaciju strategije, ali i ne za benchmarking. Nasuprot BSC-u, EFQM je pogodan za benchmarking izvršenja poslovanja, ali i ne za provođenje strategije. Iako mnoga istraživanja napominju da se EFQM i BSC trebaju integrirati i tako eliminirati njihove mane, takav pomak, do danas, još nije učinjen. Isto tako, mnogi istraživači smatraju da su ova dva modela isključiva, a ne komplementarna. Mnogi, također, sumnjaju i u primjenu Zapadnih metoda na gospodarstva tranziciji, poput hrvatskog. Ovaj rad, po prvi puta prikazuje integraciju BSC-a i EFQM-a, u jedan integralni model za upravljanje izvršenjem u projektno orijentiranom građevinskom sustavu (MGI). Dokazivanje integracije je izvedeno u četiri koraka. U prvom koraku se, putem upitnika, u građevinarstvu RH analiziralo postojanje modela za upravljanje izvršenjem i ocijenila razina znanja o upravljanju izvršenjem unutar sektora. U drugom koraku, EFQM se primijenio na 34 srednja i velika građevinska projektno orijentirana poduzeća u RH, kako bi se dobili rezultati najbolje i prosječne prakse: investitora, konzultanata, izvođača i sveukupnog sektora te dokazalo kako se EFQM može uspješno primijeniti. U trećem i najvažnijem koraku, EFQM se integrirao putem višekriterijalnog modela odlučivanja – Analytic Hierarchy Process (AHP) – u jednom hrvatskom građevinskom velikom poduzeću. Kriteriji EFQM-a su upoterebljeni kao kriteriji AHP-a, kako bi se rangirali strateški prioriteti, prethodno definirani putem BSC-a. Međusobne težine kriterija su dobivene u odnosu na najbolju praksu i izvršenje promatranog poduzeća. U četvrtom koraku, BSC se primijenio u promatranom građevinskom poduzeću. Rangirani strateški prioriteti, tijekom trećeg koraka, kaskadirani su sa upravne na projektnu razinu i tako su, za svaki od strateških prioriteta, izabrani ključni pokazatelji izvršenja (KPI). Za izbor KPI-eva je također dizajniran AHP-model. Kriteriji za rangiranje su se odnosili na: specifičnost, mjerljivost, izvedivost, značajnost, vremensku vezanost, inspiriranost i povezanost s nagrađivanjem. Model izbora KPI-eva se koristio ukoliko je za jedan strateški prioritet postojalo više mogućih KPI-eva. Ovim radom je dakazano kako: građevinarstvo RH nema u primjeni znanstveno utemeljeni model upravljanja izvršenjem ; primjenom EFQM-a, poduzeća mogu prepoznati najbolju praksu i sukladno njoj uskladiti strateške prioritete ; primjenom BSC-a, poduzeća mogu putem projekta kontrolirati izvršenje strategije i kako je BSC i EFQM moguće povezati u jedan integralni model i tako omogućiti poduzećima da uspješno prepoznaju najbolju praksu i sukladno njoj usklade strateške ciljeve ; komuniciraju strateške prioritete na niže razine upravljanja i putem projekata kontroliraju izvršenje strategije. Iako je model uspješno verificiran i validiran, u budućim istraživanjima je potrebno: potvrditi model na znatno većem uzorku, istražiti mogućnosti primjene drugih višekriterijalnih modela odlučivanja, analizirati simbiotsku vezu između BSC-a i drugih modela samoocjenjivanja ; preispitati četiri osnovne perspektive BSC-a i, ako se pokaže potrebnim, uvesti zamjenske i/ili dodatne te znanstveno istražiti postavke modela benchmarkinga u građevinarstvu RH.

izvršenje; model; građevinarstvo; izvrsnost; benchmarking; BSC; EFQM

nije evidentirano