Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Jerolim Lipovčić i Vid Došen o sedam glava illi vrila pakleni (CROSBI ID 42117)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Šundalić, Zlata Jerolim Lipovčić i Vid Došen o sedam glava illi vrila pakleni // Prvi hrvatski slavistički kongres. Zbornik radova II / Damjanović, Stjepan (ur.). Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 1997. str. 223.-234

Podaci o odgovornosti

Šundalić, Zlata

hrvatski

Jerolim Lipovčić i Vid Došen o sedam glava illi vrila pakleni

U središtu pozornosti ovoga rada nalazi se književna obrada sedam smrtnih grijeha (= sedam glava illi vrila pakleni). Tema je u reliogiozno-didaktičkoj knjizi nezaobilazna, što se ne bi moglo tvrditi i za tzv. lijepu književnost. U radu se sučeljavaju dvije obrade ove teme, ona Jerolima Lipovčića u djelu Dušu čuvajuće pohođenje (1750.) i ona Vida Došena u Aždaji sedmoglavoj (1768.). Usporedni pristup građi doveo je do uočavanja sličnosti i razlika, i to u odnosu na sadržajnu, kompozicijsku i stilsku uobličenost. Najveći stupanj sličnosti uočava se na planu sadržaja i kompozicije, jer kanonizirano crkveno učenje o sedam smrtnih grijeha nije pružalo dovoljno prostora za individualne kreacije ni na prvom ni na drugom planu. Najmanji stupanj sličnost ostvaren je na planu stila. Lipovčićev govor primarno određuje jednoznačnost, referencijalna funkcija jezika “s orijentacijom na označeno” (A.Flaker) ; Došenov govor nije strogo denotativan, jer su u njemu česte i pjesničke figure. U radu je pozornost usmjerena samo na istraživanje jedne figure - usporedbe, i to razvijene ili razvedene epske usporedbe homerovskog tipa. Pjevanja u Došenovoj Aždaji nejednakih su duljina unutar kojih se javlja i nejednak broj razvedenih usporedbi. Analiza razvedenih usporedbi pokazuje Došenovu sklonost povezivanju sedam smrtnih grijeha s realijama negativnih estetičkih predznaka. Razvedena je usporedba u Došenovu djelu (ostvarena je 96 puta!) zaogrnula moralnu poruku, a budući da je ona i tipična figura antičke epike, to ona u Aždaji obavlja i generičku funkciju. U Lipovčićevu se djelu razvedena usporedba javlja samo jedanputa. Na planu sadržaja vidljiva je i jedna razlika. Lipovčić želi preduhitriti grijeh i omogućiti čovjeku ulazak u Kraljevstvo nebesko ; Došen opisuje grijeh na djelu i ne obećaje Raj nebeski.

sedam smrtnih grijeha, Jerolim Lipovčić, Dušu čuvajuće pohođenje, Vid Došen, Aždaja sedmoglava, usporedba

nije evidentirano

engleski

Jerolim Lipovčić and Vid Došen about the seven heads of hell (sedam glava illi vrila pakleni)

nije evidentirano

seven mortal sins, Jerolim Lipovčić, Dušu čuvajuće pohođenje (The manner of conserving your soul), Vid Došen, Aždaja sedmoglava (the seven headed monster), comparison

nije evidentirano

Podaci o prilogu

223.-234..

objavljeno

Podaci o knjizi

Prvi hrvatski slavistički kongres. Zbornik radova II

Damjanović, Stjepan

Zagreb: Hrvatsko filološko društvo

1997.

953-6050-14-5

Povezanost rada

Filologija