hrvatski

Analiza facijesa srednjeg miocena jugoistočnog dijela Medvednice

SAŽETAK U slijedu klastično - karbonatnih naslaga stratigrafskog raspona karpat - baden na jugoistočnim padinama Medvednice, između Markuševca i Zeline, definiranio je 16 facijesa marinskih naslaga koje karakteriziraju 4 litostratigrafska člana: Čučerje, Trstenik, Vejalnica i Vrapče. Čučerje član je taložen kontinuirano na otnanškim litoralnim i bazenskim jezerskim te prodeltnim naslagama, a transgresivno se nalazi na aluvijanim otnanškim te paleozojskim i mezozojskim stijenama. Sastoji se od facijesa masivnih siltova, masivnih lapora s proslojcima pijesaka, horizontalno uslojenih pijesaka s laminiranim laporima i masivnih tufova. Karpatske je starosti, a predstavlja sedimente od prijelaznog do šelfnog okoliša. Trstenik član slijedi kontinuirano na Čučerje članu te transgresivno na paleozojskim i mezozojskim stijenama. čine ga facijesi koritnokoso uslojenih pješčenjaka, horizontalno uslojenih biokalkarenita i biokalcirudita, kalcitičnih siltova te bazalnih brečo-konglomerata. Naslage su taložene u moru između donjeg obalnog lica i predobalja, odnosno u priobalju za vrijeme karpata i donjeg badena. Vejalnica član se nalazi na članovima Čučerje i Trstenik. Karakteriziraju ga facijesi tufova, bioklastičnih tufita, pjeskovitih bioakumuliranih vapnenaca, fosilifernih lapora, biokalkarenita i sedimenata kaotičnog izgleda. Badenske je starosti, a naslage su karakteristične za okoliše prijelazne zone i šelfa, nastalih pod utjecajem oluja. Vrapče člana se nalaze unutar Vejalnice člana. Sastoji se od facijesa algalnog biokalcirudita nastalih u priobalnom okolišu gornjeg badena. Promatrajući evoluciju taložnog prostora može se reći da na prijelazu otnang - karpat dolazi do marinske transgresije. To je rezultat tektonskog spuštanja i reorganizacije morskog prostora u centralnom Paratetisu. Zbog toga je karpatsko more na jugoistočnim obroncima Medvednice preplavilo stijene različitih okoliša. Kontinuirana sedimentacija se nastavila na naslagama prodelte te jezerskog litorala i bazena, a transgresija na stijenama paleozojske - mezozojske i otnanške starosti koje su u to vrijeme predstavljale kopno ili aluvijalni okoliš. Tijekom karpata talože se marinske naslage Čučerje člana, u okolišu prijelazne zone i šelfa, uz povremenu vulkansku aktivnost. Krajem karpata nastupa regresivna faza, dolazi do oplićavanja, te na zapadnijem dijela terena prevladavaju sedimenti prijelazne zone, dok se na ostalom području i dalje talože šelfne naslage. Početkom donjeg badena nastavlja se regresivna faza, tako da dolazi do daljnjeg oplićavanja. Regresija završava taloženjem biokalkarenita do biokalcirudita Trstenik člana u okolišu predobalje-donje obalno lice. Nakon toga sedimentacijom bioklastičnih tufita, tufova i lapora u prijelaznoj zoni i šelfu započinje novo produbljavanje marinske sredine s obilježjima vulkanske aktivnosti. Ovo produbljavanje, odnosno relativno povišenje morske razine u donjem badenu, rezultiralo je marinskom transgresijom na istočnom dijelu terena te su ovdje, transgresivno na paleozojsko - mezozojskim, prvo taložene priobalne naslage Trstenik člana, a zatim sedimenti šelfnog okoliša Vejalnice člana. Čitav donji te većim dijelom gornji baden karakteriziran je fosilifernim laporima s proslojcima i lećama biokalkarenitima Vejalnice člana. Lapori su taloženi iz suspenzije na šelfu, a biokalkareniti predstavljaju plitkovodni materjal koji je generiran katastrofičnim olujama i turbulentnim strujama transportiran na šelf. Krajem donjeg badena na blagoj kosini šelfa zbog gravitacijske nestabilnosti stvaraju se podvodna klizišta. Na terenu se ona manifestiraju kao leće sedimenata kaotičnog izgleda. Krajem gornjeg badena dolazi do regresije i taloženja biokalcirudita Vrapče člana u okolišu priobalja. Daljnja transgresivna faza se očituje sedimentacijom lapora Vejalnice člana šelfnih karakteristika te sarmatskih klastita u bazenskom dijelu jezera. Stalne promjene morske razine istraživanog područja mogle su se generalno, uz odre|ene specifičnosti, poklopiti s paleogeografskom slikom centralnog Paratethysa pa i dijelomično Panonskog bazena. Transgresivne i regresivne faze najuočljivije su na zapadnoj i sjeveroistočnoj strani istraživanog terena. Razlog ovome je što je u tim dijelovima terena tijekom karpata i badena okoliš bio plići, od onog u ostalom području, te su brojne oscilacije mora i lakše registrirane, a ujedno su obalne linije najbolje definirane. Najznačajnija tektonska aktivnost istraživanog područja započela je nakon daka (nakon donjeg pliocena) te nastavljena najmla|im tektonskim pokretima u pleistocenu i holocenu. Tada su borane karpatske i badenske naslage te stvoreni sadašnji anormalni kontakti pojedinih litostratigrafskih članova. SUMMARY This work presents all Karpatian-Badenian facies units of the SE flanks of the Medvednica Mt., between Markuševac and Zelina. Sixteen facies units have been separated on the basis of their lithological, geographical and stratigraphical characteristics ; according to their genetical, stratigraphical and environmental similarities they were grouped into 4 mapped lithostratigraphic members (Čučerje, Trstenik, Vejalnica and Vrapče). Karpatian Čučerje member consists of massive silt facies, massive marls with sand layers and horizontally bedded sands with laminated marls and massive tuffs, deposited in the transitional zone and shelf environments. Trstenik member is composed of trough-bedded sandstones, horizontally bedded biocalcarenites and biocalcrudites, calcitic silts and basal breccio-conglomerates, deposited in the lower shoreface and foreshore environments during Karpatian and Early Badenian. Vejalnica member is characterised by tuff facies, bioclastic tuffites, sandy bioaccumulated limestones, fossiliferous marls, biocalcarenites and chaotic sediments, deposited in transitional zone and shelf with important storm influence. Vrapče member is composed of biocalcruditic facies of the Late Badenian age, deposited in near-shore environments. On the basis of the evolution of sedimentary environments it may be concluded that the Ottnangian-Karpatian transition was characterised by marine transgression. Therefore, in prodeltaic and littoral and basinal environments sedimentation continued, while former terrestrial or alluvial environments composed of Palaeozoic-Mesozoic or Otnangian rocks were covered by transgressive deposits. Deposits of the Čučerje member were deposited during the Karpatian in the marine environments (shelf, and rarely transitional zone), characterised by sporadic volcanic activity. By the end of Karpatian regressive trend led to the shallowing, indicated in the western part of the investigated area by predominant deposition in the transitional zone, while in other parts shelf deposition continued. During the Early Badenian regression led to the further shallowing, resulting in deposition of biocalcarenites and biocalcrudites of Trstenik member, formed in the lower shoreface and foreshore environments. Subsequent deposition of bioclastic tuffites, tuffs and marls of the Vejalnica member in the transitional zone and shelf environments commenced new deepening of the marine environment, accompanied by volcanic activity. This deepening, i.e. relative sea-level rise in the Early Badenian, resulted in marine transgression in the eastern part of the investigated area, with succession from foreshore(?) deposits (Trstenik member) to shelf deposits (Vejalnica member). Lower Badenian, as well as a part of the Upper Badenian deposits of the Vejalnica member are composed of fossiliferous marls with layers and lenses of biocalcarenites. Marls were deposited on the shelf from suspension, while biocalcarenites represent shallow water material reworked by severe storms, and transported by turbulent currents to the shelf. By the end of the Early Badenian gravitational instability on the gently inclined shelf slope caused sliding of the material, manifested in the field by lenses of chaotic deposits. At the end of the Late Badenian regression caused deposition of near-shore biocalcrudites of the Vrapče member. Subsequent transgression was characterised by deposition of shelf marls, and, during Sarmatian, gradual transition into brackish-water environments characterised by clastic deposits in the basinal part of the newly formed lake. In general, correlation of the sea-level changes recorded in the investigated area with the palaeogeographic situation in the Paratethys area, and partially even with the Pannonian Basin, is possible, excluding some local influences. Transgressive and regressive trends are most conspicuous in the western and northeastern parts of the investigated area. During the Karpatian and Badenian those parts represented shallowest areas, where numerous oscillations of the sea-level were easily recorded, and shorelines are best defined.

Facijes; Srednji miocen; Karpat; Baden; Medvednica

nije evidentirano