hrvatski

TRANZICIJA U RODITELJSTVO: SOCIJALNE USPOREDBE, PRAVEDNOST PODJELE OBVEZA I ZADOVOLJSTVO BRAKOM

Uobičajeni nalazi brojnih istraživanja dosljedno pokazuju da tijekom tranzicije u roditeljstvo bračni parovi doživljavaju negativne promjene koje se očituju u smanjenom bračnom zadovoljstvu i većoj neusklađenosti (Belsky i Rovine, 1990 ; Fitzpatrick, Vangelisti i Firman, 1995 ; Cowan i Cowan, 1995 ; Helms-Erikson, 2001 ; Ahlborg i Strandmark, 2001 ; Nomaguchi i Milkie, 2003 ; Twenge, Campbell i Foster, 2003). Jedna od najosjetljivijih domena koja može utjecati na doživljaj roditeljstva je podjela dužnosti i obveza i raspodjela poslova nakon rođenja djeteta (Čudina-Obradović i Obradović, 2002 ; Belsky i Kelly, 1994 ; Myers-Walls, 1984, prema Worthington i Buston, 1986). Značajno intenzivnije, izraženije i burnije promjene se događaju kod žena u odnosu na muškarce, a kao razlog tome navodi se da su žene u relativno nepovoljnijoj poziciji zbog tradicionalne podjele uloga (Goldberg, Michaels i Lambs, 1985 ; Worthington i Buston, 1986 ; MacDermid, Huston i McHale, 1990 ; Levy-Shiff, 1994 ; Nyström i Öhring, 2004). Dakle, općenito gledano nakon rođenja djeteta podjela uloga je tradicionalnija, te domena raspodjele poslova i obveza u kućanstvu i poslova oko brige za dijete postaje jedan od primarnih izvora stresa tijekom tranzicije u roditeljstvo. Međutim, unatoč empirijski dobro dokumentiranoj spolnoj razlici u podjeli poslova i obveza u kućanstvu, istraživanja pokazuju da bračni partneri uglavnom takvu podjelu ne smatraju nepravednom niti su njome osobito nezadovoljni (Kluwer i sur., 2002 ; Mikula i Freundenthaler, 2002). Naime, postavlja se pitanje što onda determinira percepciju pravednosti. Značajan doprinos odgovoru na ovo pitanje dao je Mikula (2004) koji smatra da u raspodjeli pravednosti središnju ulogu igraju socijalne usporedbe, osobito relacijske (usporedbe vlastitog doprinosa s partnerovim) i referenične (usporedbe s osobama koje pripadaju istoj grupi ili kategoriji, npr. s osobama istog spola). Riječ je o tome da su, pri evaluaciji podjele poslova i obveza u kućanstvu, partneri općenito skloniji refereničnom uspoređivanju a ne međusobnom (tzv. relacijskom) uspoređivanju (Major, 1993 ; Mikula, 2004). Referenične usporedbe, mogu skrenuti fokus s nejednakosti podjele među partnerima, te tako smanjiti vjerojatnost evaluacije nepravednosti i, time, njezinog utjecaja na zadovoljstvo vezom. Relacijske usporedbe pridonose fokusiranju na nejednakost i nepravednost, a time i njihovoj povezanosti s nezadovoljstvom u bračnom odnosu. Međutim, ti odnosu su prilično kompleksniji jer ukupnom dojmu o nepravednosti mogu pridonositi i referenične usporedbe ako rezultiraju nepovoljnim ishodom (Grote, Naylor i Clark, 2002). Kako je ovdje riječ o rezultatima nezavisnih studija koje su većinom ispitivale bivarijatne veze među relevantnim varijablama osnovni cilj istraživanja bio je utvrditi ulogu relacijskog i refereničnog uspoređivanja u percepciji pravednosti podjele poslova i obveza u kućanstvu i oko brige za dijete, te u bračnom zadovoljstvu kod partnera koji se nalaze u dva perioda tranzicije u roditeljstvo: prije i nakon rođenja djeteta. Osim toga, dodatni je cilj bio utvrditi kolika je dobit od korištenja relevantnih podataka od oba partnera pri predviđanju individualnih procjena na ishodišnim varijablama (percipirana pravednost i zadovoljstvo podjelom, te zadovoljstvo brakom) osobito stoga što jedni autori tvrde da varijable iz domene procjene pravednosti ovise o individualnim procjenama (prema Kluwer, Heesnik i van de Vliert, 2002) dok su neki autori više skloni relacijskom promatranju spomenutih varijabli (prema Grote i Clark, 2001). U ovom istraživanju je sudjelovalo 80 parova koji su čekali rođenje prvog djeteta i 80 parova koji su postali roditelji po prvi put. Obje skupine su bile izjednačene s obzirom na dob partnera, trajanje braka te radni i porodiljni status partnerice. U svrhu ispitivanja relevantnih varijabli koristile su se sljedeći mjerni instrumenti: Upitnik čestine i posljedica socijalnog uspoređivanja za domenu podjele poslova i obveza (Ćubela Adorić i Nekić, 2008) ; Adaptirana skala podjele poslova i obveza (Ćubela Adorić i Nekić, 2008), Adaptirana skala pravednosti podjele poslova i obveza (Ćubela Adorić i Nekić, 2008), Adaptirana skala zadovoljstva obavljanjem poslova i obveza (Ćubela Adorić i Nekić, 2008) i Skala bračnog zadovoljstva (Ćubela Adorić i Jurević, 2006). Generalno gledano, obrasci povezanosti u svim uzorcima ukazali su da je čestina bilo kojeg tipa usporedbi negativno povezana s pravednošću, zadovoljstvom obavljanjem poslova i obveza, podjelom kućanskih i roditeljskih poslova kao i bračnim zadovoljstvom, dok su posljedice relacijskih i refereničnih usporedbi imale pozitivne relacije sa spomenutim varijablama. Iako smo pretpostavljali da će podjela poslova i obveza u svim uzorcima biti u značajnoj relaciji s percepcijom pravednosti jedino je u uzorku majki ova pretpostavka potvrđena. Pravednost podjele kao i zadovoljstvo obavljanjem poslova i obveza značajno je pozitivno koreliralo s bračnim zadovoljstvom. Rezultati analize traga generalno su potvrdili medijacijsku ulogu pravednosti u relaciji čestina i posljedica socijalnog uspoređivanja na bračno zadovoljstvo. Slaganje testiranih modela za svaki uzorak s opaženim podacima bili su na prihvatljivoj razini tek kad su se inicijalni modeli modificirali uvođenjem nekih direktnih veza od egzogenih varijabli prema bračnom zadovoljstvu. Pritom je uočeno da su posljedice relacijskih usporedbi najznačajnija egzogena varijabla koja ili putem percepcije pravednosti ili direktnom vezom s bračnim zadovoljstvom omogućuje i muškarcima i ženama da održe i/ili uspostave pravednost u odnosu i da im unatoč salijentnosti podjela poslova i obveza u kućanstvu i oko brige za dijete tijekom tranzicije u roditeljstvo ove domene ne moraju nužno narušiti bračno zadovoljstvo. Doprinos partnerovih procjena efikasnosti predviđanja individualnih procjena zadovoljstva obavljanja kućanskih i roditelji poslova, pravednosti podjele tih poslova i bračnog zadovoljstva, utvrđen je nizom hijerarhijskih regresijskih analiza te je uočeno da su u uzorku parova koji čekaju rođenje djeteta partnerove procjene značajno pridonosile svim kriterijskim varijablama osim za trudnice kada je kriterij bila pravednost. U uzorku roditelja samo za bračno zadovoljstvo muškaraca i žena je utvrđena je efikasnost partnerovih procjena odnosno efekt prijenosa.

čestina i posljedice relacijskog i refereničnog uspoređivanja; pravednost; podjela kućanskih i roditeljskih poslova; zadovoljstvo obavljanjem kućanskih i roditeljskih poslova; bračno zadovoljstvo; tranzicija u roditeljstvo

nije evidentirano