hrvatski

Klaonički pokazatelji i odlike trupova paške janjadi

Danas se na otoku Pagu ukupno uzgaja između 30 000 i 35 000 ovaca različitih kategorija, dobi i uzrasta, što čini najbrojniju populaciju muznih ovaca u Republici Hrvatskoj. Otok Pag je najtipičniji predstavnik područja gdje ovce imaju ne samo gospodarsku važnost, nego i kompleksniju društvenu, kulturološku, demografsku, tradicijsku i ekološku ulogu. Paška ovca tipičan je predstavnik pasmina mediteranskog područja, držana u ekstenzivnim uvjetima, gdje je proizvodnja uvelike određena okolišnim čimbenicima, prilagođena je i superiorna u iskorištavanju oskudne vegetacije kamenjarskih pašnjaka. Paška ovca nastala je križanjem izvorne otočke pramenke i merino ovnova, poprilično malog tjelesnog okvira, ali otporna i živahna, brzo se kreće po nepristupačnom krškom terenu u potrazi za oskudnom vegetacijom. Iako je paška ovca prvenstveno namijenjena proizvodnji mlijeka i od proizvodnje mesa (janjetine) ostvaruje se značajan dio prihoda. Paška janjetina je meso (trup) dobiveno klanjem mlade, uglavnom ovčjim mlijekom hranjene muške i ženske janjadi, uzgojene od paške ovce na otoku Pagu, zaklane u dobi od 25 do 45 dana, klaoničke mase (žive vage) od 7 do 16 kg, ili mase trupa od 4 do 9 kg. Izvorna paška janjad namijenjena klanju pripada skupini janjadi dojenčadi koja predstavlja mnogobrojnu i traženu kategoriju ne samo u nas, nego i na svjetskom tržištu mesa. Podrazumijeva janjad obaju spolova hranjenu pretežito mlijekom te je stoga meso visoke kvalitete, ukusno i sočno, nježnih mišićnih vlakana, a kako je pravi kulinarski specijalitet, vrlo je traženo. Iskoristivost trupa paške janjadi je oko 54 do 56 %. Udio kože s vunom u ukupnoj živoj vagi janjeta je manji jer runo nije u potpunosti razvijeno.

Paška ovca; paška janjetina; otok Pag; klanje i obrada trupa; masa trupa; randman

nije evidentirano