hrvatski

Adsorpcijska desulfurizacija benzina

Proizvodnja ekološki prihvatljivih ugljikovodičnih goriva jedan je od najvažnijih zadataka naftne industrije. Pod tim se prvenstveno podrazumijeva proizvodnja goriva s izrazito niskim sadržajem sumpora koji je jedan od sastojaka sirove nafte i naftnih frakcija. Benzin, kao dio grupe primarnih komercijalnih proizvoda prerade nafte, proizvodi se namješavanjem većeg broja benzinskih poluproizvoda kao što su FCC benzin, izomerizat benzin i reformat benzin. Složenost procesa proizvodnje benzina povećava se uvođenjem novih strožih zakonskih regulativa o zaštiti okoliša, ograničenjima vrijednosti oktanskog broja i/ili ograničenjima raspoloživih količina vodika, vrsti nafte koja se prerađuje i napokon zahtjevima za sve većim količinama proizvedenog benzina. Sumpor i sumporovi spojevi vrlo su nepoželjni sastojci benzina jer izgaranjem stvaraju sumporove okside koji u atmosferi reagirajući s vodom stvaraju sulfatnu kiselinu, a koja zatim neposredno uzrokuje štetno djelovanje na okoliš. Također, sumporovi oksidi smanjuju i djelotvornost katalitičkih konvertera u automobilima uzrokujući povećanje emisija drugih štetnih plinova. Rafinerije nafte moraju proizvesti benzin sa sadržajem sumpora ispod propisane vrijednosti koja trenutno u RH i EU iznosi 10 mg kg-1. Najprimjenjivaniji proces za uklanjanje sumporovih spojeva iz benzina je hidrodesulfurizacija koja se provodi kod visoke temperature i pri visokom tlaku. Ovim procesom se iz benzina, ako su prisutni u većoj količini, vrlo teško mogu ukloniti sumporovi spojevi iz grupe benzotiofena i dibenzotiofena, a da pri tome ne dođe do smanjenja kvalitete benzina što se očituje u smanjenju oktanskog broja. Zbog toga se provode istraživanja alternativnih separacijskih procesa, kao što je adsorpcijska desulfurizacija kojom se ovi spojevi mogu ukloniti bez nanošenja štete gorivu. U ovom radu je provedena adsorpcijska desulfurizacija modalnog benzina dobivenog otapanjem dibenzotiofena u smjesi cikloheksan/n-heptan/n-oktan. Eksperimenti su provođeni u aparaturi za šaržnu adsorpciju, a ispitano je pet različitih adsorbensa. Najučinkovitiji adsorbens primijenjen je za ispitivanje procesa šaržne adsorpcijske desulfurizacije pomoću planiranja eksperimenata metodom odzivnih površina. Na temelju eksperimentalnih podataka provedeno je kinetičko modeliranje, ravnotežna analiza i optimiranje šaržnog adsorpcijskog procesa.

Benzin; Odsumporavanje; Adsorpcija; Kinetičko modeliranje

nije evidentirano