Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Regionalni prikaz prirodnih hazarda u dijelu jugoistočne Europe (CROSBI ID 566626)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Mihalić, Snježana ; Abolmasov, Biljana ; Krkač, Martin ; Ferić, Pavle Regionalni prikaz prirodnih hazarda u dijelu jugoistočne Europe // Zbornik 4. Hrvatskog geološkog kongresa / Horvat, Marija (ur.). Zagreb: Hrvatski geološki institut, 2010. str. 168-169

Podaci o odgovornosti

Mihalić, Snježana ; Abolmasov, Biljana ; Krkač, Martin ; Ferić, Pavle

hrvatski

Regionalni prikaz prirodnih hazarda u dijelu jugoistočne Europe

Analiza ukupnog broja prirodnih katastrofa i ukupnih ekonomskih gubitaka uslijed prirodnih hazarda u svijetu pokazuje trend porasta u posljednjih 50 godina. Postoji više definicija prirodnih katastrofa, a prema CRED-u (Centre for Research on the Epidemiology of Disasters) definicija je sljedeća (GUHA-SAPIR 2008): “…situacija ili događaj koji dovodi do premašivanja lokalnih mogućnosti zbog čega nužnom postaje pomoć izvana, bilo na nacionalnoj ili međunarodnoj razini ; nepredviđeni i često iznenadni događaj koji uzrokuje veliku štetu, uništavanje i ljudske patnje”. Tipovi prirodnih katastrofa i njihov utjecaj na ljude i materijalna dobra razlikuju se s obzirom na geografski položaj, odnosno na stupanj razvijenosti i ranjivosti regije ili zemlje i to socijalne, ekonomske, političke ili kulturne (ABOLMASOV et al. 2009). U ovom radu se prikazuju rezultati analiza i statički pregled podataka iz dvije međunarodne baze podataka o prirodnim katastrofama i njihovom utjecaju na području zemalja Zapadnog Balkana. Podaci iz baze podataka EM-DAT (The Emergency Disasters Data Base) kojom upravlja CRED na Katoličkom sveučilištu Louvain u Belgiji (http://www.emdat.be) preuzeti su 20.9.2009., a podaci iz NATHAN baze podataka katastrofa koju održava Minhensko osiguravajuće društvo (http://mrnathan.munichre.com) preuzeti su 10.9.2009. Iako ne postoji međunarodni dogovor o preporučenoj praksi za prikupljanje podataka o prirodnim katastrofama (GUHA-SAPIR 2008) ove dvije baze koriste istu klasifikaciju tipova katastrofa što je omogućilo integraciju podataka i njihovu analizu. Definicije prirodnih katastrofa i glavni tipovi korišteni u bazama podataka EM-DAT i NATHAN (GUHA-SAPIR 2008) su sljedeći: - geofizičke katastrofe su događaji čije je porijeklo iz podzemlja: potresi, vulkani, pokretanja masa stijena/tala (suha) ; - meteorološke katastrofe su događaji prouzročeni kratkotrajnim atmosferskim procesima čije trajanje se izražava u minutama ili danima: oluje ; - hidrološke katastrofe su događaji prouzročeni poremećajima u normalnom kružnom ciklusu vode i/ili prelijevanjem vodnih tijela: poplave, pokretanja masa stijena/tala (vlažna) ; - klimatske katastrofe su događaji prouzročeni dugotrajnim procesima, a obuhvaćaju klimatske promjene unutar jedne sezone do promjene koje se izražavaju nakon više desetljeća: ekstremne temperature, suše, požari ; - biološke katastrofe su prouzročene izloženosti živih organizama bacilima i otrovnim tvarima: epidemije, najezda insekata, životinjski stampedo. Zabilježeni događaji evidentirani su po zemljama, a za svaki od njih evidentirana je također i lokacija, datum, broj poginulih i povrijeđenih ljudi, kao i procijenjena vrijednost gubitaka uslijed šteta (izražena u američkim dolarima). Kriteriji koji određeni događaj treba ispuniti da bi bio registriran u ovim bazama podataka su sljedeći: broj poginulih 10 ili više ; broj ozlijeđenih 100 ili više ; proglašeno stanje uzbune ; zatražena međunarodna pomoć. Izvori podataka su vladine ili UN-ove agencije, znanstvene ili osiguravajuće institucije ili novinske agencije. U ovom radu napravljena je analiza prirodnih katastrofa za sljedeće zemlje: Hrvatsku, Srbiju, Makedoniju, Albaniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Za navedene zemlje analizirani su podaci iz razdoblja 1900-2008. godine, za sve tipove hazarda osim za biološke. REZULTATI ANALIZA PODATAKA U razdoblju od 1900-2008. godine na analiziranom dijelu jugoistočne Europe dogodilo se ukupno 32 katastrofalna događaja koji su prouzročili ljudske žrtve i to: 13 klimatskih katastrofa (41%), 11 hidroloških katastrofa (34%) i 8 geofizičkih katastrofa (25%). Analiza broja poginulih ljudi pokazuje da je najveći broj ljudskih života izgubljen uslijed geofizičkih katastrofa, tj. potresa. Gubitak od ukupno 1299 ljudskih života uslijed 8 potresa iznosi 52% od ukupnih gubitaka ljudskih života svih analiziranih događaja. Najveći broj ljudskih žrtava (1100) dogodio se za vrijeme potresa u Skopju 26.7.1963. godine. Druge po opasnosti su klimatske katastrofe s 40% ljudskih žrtava (ili 992 izgubljena ljudska života), a samo 8% ljudskih žrtava (ili 189 izgubljenih ljudskih života) otpada na hidrološke katastrofe. Na temelju ovoga je zaključeno da najviši stupanj smrtnosti uzrokuju potresi iako su najrjeđi prirodni hazard. U istom se razdoblju, na analiziranom dijelu jugoistočne Europe, dogodilo ukupno 53 katastrofalna događaja tijekom kojih je ozlijeđeno 100 ili više ljudi i to: 31 hidrološka katastrofa (58%), 10 geofizičkih katastrofa (19%), 9 klimatskih katastrofa (17%) i 3 meteorološke katastrofe (6%). Analiza broja ozlijeđenih ljudi pokazuje da je ukupan broj ozlijeđenih ljudi iznosio 6.353.894, a relativni udjeli s obzirom na tip katastrofalnog događaja su sljedeći: 68% (ili 4.290.088) ozlijeđenih uslijed klimatskih katastrofa ; 14% (ili 885.451) ozlijeđenih uslijed hidroloških katastrofa ; 10% (ili 652.220) ozlijeđenih uslijed geofizičkih katastrofa ; 8% (ili 526.090) ozlijeđenih uslijed meteoroloških katastrofa. Na temelju ovoga se zaključuje da ljude najviše ugrožavaju klimatske katastrofe (npr. ekstremne temperature, suše, požari) iako su najčešće hidrološke katastrofe (npr. poplave i određeni tipovi klizišta). S obzirom na ekonomske štete, ukupno 22 prirodna događaja su tretirana kao katastrofalna u istom razdoblju i na istom području i to: 9 (ili 41%) klimatskih, 8 (ili 36%) hidroloških i 5 (ili 23%) geofizičkih događaja. Ukupna ekonomska šteta iznosila je 4.726.886.000 USD od čega 45% (2.119.313.000 USD) otpada na klimatske katastrofe, 31% (ili 1.448.973.000 USD) na hidrološke katastrofe i 24% (ili 1.158.600.000 USD) na geofizičke katastrofe. Dva pojedinačna klimatska događaja, koja su prouzročila najveću ekonomsku štetu, bila su suša (iz srpnja 1990) i poplava (iz listopada 1990). Oba ova događaja zahvatila su isto područje smješteno u središnjem dijelu bivše Jugoslavije. Na trećem mjestu nalazi se već ranije spomenuti potres u Skopju 1963. godine. ZAKLJUČAK Više od 22 milijuna ljudi živi na približno 264.000 km2 u zemljama Zapadnog Balkana (Izvor: IMF, http://www.imf.org, od 21.10.2009). Rezultati analiza pokazuju da se u ovoj regiji pojavljuju svi tipovi prirodnih hazarda i prirodnih katastrofa. Iako se podaci o prirodnim katastrofama za sve zemlje u regiji mogu pronaći u globalnim bazama podataka, mnogi detaljniji lokalni podaci nedostaju. Osim toga, tipovi prirodnih katastrofa, koji zahvaćaju nekoliko susjednih zemalja (npr. poplave) nisu pohranjeni po pojedinim državama, jer ne zadovoljavaju zadane kriterije s obzirom na stupanj štete ukoliko se promatra samo određena država. Važnost prikupljanja podataka o prirodnim hazardima, kao i vođenje regionalnih i lokalnih baza podataka, do danas nije prepoznata od strane državnih institucija na području zemalja Zapadnog Balkana. Sustavno prikupljanje podataka s obzirom na učestalost i učinke katastrofalnih događaja predstavlja vrijedan izvor informacija za različita tijela lokalne samouprave i nacionalne uprave koja se bave prostornim uređenjem i zaštitom i spašavanjem ljudi od prirodnih katastrofa.

prirodne katastrofe; prirodni hazardni događaji; međunarodne baze podataka

nije evidentirano

engleski

Regional overview of natural hazards in part of Eastern Europe

nije evidentirano

natural disasters; natural hazardous events; international data bases

nije evidentirano

Podaci o prilogu

168-169.

2010.

nije evidentirano

objavljeno

978-953-6907-23-6

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik 4. Hrvatskog geološkog kongresa

Horvat, Marija

Zagreb: Hrvatski geološki institut

Podaci o skupu

4. Hrvatski Geološki kongres

poster

14.10.2010-15.10.2010

Šibenik, Hrvatska

Povezanost rada

Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo