Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Prilog gospodarenju morskim resursima, primjer kirnji Epinephelus ssp. u Jadranskom moru (CROSBI ID 475602)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Glamuzina, Branko Prilog gospodarenju morskim resursima, primjer kirnji Epinephelus ssp. u Jadranskom moru // Zbornik sažetaka priopćenja sedmog hrvatskog biološkog kongresa / Ljubešić, N. (ur.). Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 2000. str. 225-227-x

Podaci o odgovornosti

Glamuzina, Branko

hrvatski

Prilog gospodarenju morskim resursima, primjer kirnji Epinephelus ssp. u Jadranskom moru

U Jadranskom moru žive četiri kirnje roda Epinephelus i to: kirnja golema, Epinephelus marginatus, kirnja zlatica, Epinephelus costae, kirnja zubuša, Epinephelus caninus i bijela kirnja, Epinephelus aeneus. Sve vrste su vrlo cijenjene i izložene stalnom izlovu više načina ribarenja. Poradi složenog životnog ciklusa i sporog spolnog sazrijevanja, te protoginičnog hermafroditizma i promjene spola tek nakon desetak godina života, kirnje predstavljaju vrlo osjetljivi dio jadranskih ekosustava. Najčešća vrsta, kirnja golema je početkom devedesetih u cijelom Mediteranu bila prelovljena, radi čega je kao ugrožena vrsta uključena u ANEX III Bernske konvencije. Međutim recentna istraživanja ukazala su na iznenađujuće promjene statusa kirnji. Niz znanstvenih dokaza, upotpunjenih izvješćima ribara i ronilaca, ukazuju na značajne promjene u biološkim značajkama kirnji. Sva nova saznanja vezana za status kirnji u Jadranu mogu se sažeti u dva zaključka: 1. uspješnost mriješćenja kirnji u južnom Jadranu svake godine se povećava, što rezultira pojačanim novačenjem mlađi. 2. nova kolonizacija srednjeg i sjevernog Jadrana većim primjercima, posebice kirnje goleme, uz još uvijek nepotvrđeno mriješćenje.. Ove značajke jasno ukazuju na sve bolje životne uvjete za kirnje i znak su da su kirnje zadnjih deset godina u Jadranu u snažnoj biološkoj ekspanziji. Od niza autora, ona se tumači kao direktna posljedica recentnog zagrijavanja mediteranskih voda. Velika brojnost populacija mlađi kirnji u južnom Jadranu, kao i odraslih jedinki u sjevernijim vodama, sigurno dovodi do nove situacije u autohtonim jadranskim ekosustavima. U plićim vodama nedorasle kirnje do 500 grama predstavljaju najjače karnivore, kao i odraslije jedinke na većim dubinama. Njihovo povećano sudjelovanje u tradicionalnim hranidbenih lancima uslijed povećane brojnosti ili ulaska u nova staništa, mijenja dosadašnju trofičku strukturu ekosustava, ali predstavlja i novi ribarstveni resurs.Tek bi buduća biološka i ribarstvena istraživanja ove recentne ekspanzije jadranskih kirnji trebala dati odgovore o štetnosti i dobrobiti koje ona uzrokuje ekosustavima i lokalnom ribarstvu. Primjer kirnji ukazuje na velike recentne promjene mediteranske ihtiofaune i ukazuju na potrebu započimanja istraživanja o učincima ovih promjena u Jadranu.

morski resursi; kirnje; Jadransko more

nije evidentirano

engleski

Contribution to the marine resources management, exemple of groupers ssp. in the Adriatic sea

nije evidentirano

marine resources; groupers; Adriatic sea

nije evidentirano

Podaci o prilogu

225-227-x.

2000.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik sažetaka priopćenja sedmog hrvatskog biološkog kongresa

Ljubešić, N.

Zagreb: Hrvatsko biološko društvo

Podaci o skupu

Sedmi Hrvatski biološki kongres

predavanje

24.09.2000-29.09.2000

Hvar, Hrvatska

Povezanost rada

Biologija