hrvatski

Utjecaj socioekonomskog statusa na indeks tjelesne mase umirovljenica s područja Osječko-baranjske županije – pilot ispitivanje

Cilj: Prekomjerna tjelesna težina kao direktna posljedica neuravnotežene prehrane smatra se jednim od glavnih rizičnih čimbenika za nastanak nekoliko različitih kroničnih nezaraznih bolesti koje su u samom vrhu pobola i smrtnosti stanovništva u Hrvatskoj te svijetu uopće. Cilj istraživanja bio je utvrditi prehrambene navike te indeks tjelesne mase (ITM) žena umirovljenica s područja Osječko-baranjske županije te procijeniti utjecaj njihova socioekonomskog statusa na te parametre. Metode: U razdoblju od rujna do prosinca 2009. godine na području Osječko-baranjske županije provedeno je cross-sectional istraživanje tijekom kojeg je mjerenjima i vaganjem pomoću kompjutorskog analizatora sastava tijela Tanita TBF 300 bilo obuhvaćeno ukupno 88 umirovljenica, prosječne dobi 66, 8±6, 6 godina. U sklopu provedenih mjerenja svakoj je ispitanici određen ITM. Anonimnim anketnim upitnikom dobiveni su podaci o dobi, prebivalištu, prosječnim mjesečnim primanjima kućanstva te prehrambenim navikama svake pojedine ispitanice. Kriterij za utvrđivanje socioekonomskog statusa bila su prosječna mjesečna primanja kućanstva, pri čemu je niži socioekonomski status podrazumijevao prosječna mjesečna primanja kućanstva manja od 3 000 kuna dok je viši socioekonomski status podrazumijevao prosječna mjesečna primanja kućanstva veća od 3 000 kuna. Rezultati: Sukladno socioekonomskom statusu među svim je ispitanicama bilo 49/88 ispitanica nižeg socioekonomskog statusa te 39/88 ispitanica višeg socioekonomskog statusa. Povećana tjelesna težina, te pretilost I. i II. stupnja utvrđena je kod 39/49 ispitanica nižeg te 26/39 ispitanica višeg socioekonomskog statusa. Prehrambene navike povezane s povećanim indeksom tjelesne mase u promatranoj populaciji uključivale su svakodnevno konzumiranje slatkiša, kuhanje na masti te značajnu potrošnju kruha (200 grama i više ili 4 i više kriški kruha po osobi dnevno). Svakodnevno konzumiranje slatkiša zabilježeno je kod 13/49 ispitanica nižeg te 6/39 ispitanica višeg socioekonomskog statusa. Kuhanje na masti kao dominantni način pripreme obroka utvrđeno je kod 16/49 ispitanica nižeg te 5/39 ispitanica višeg socioekonomskog statusa. Značajna potrošnja kruha zabilježena je kod 37/49 ispitanica nižeg te 10/39 ispitanica višeg socioekonomskog statusa. Zaključak: Veća učestalost prekomjerne težine među populacijom nižeg socioekonomskog statusa potvrđuje kako i u Hrvatskoj postoji trend povezanosti siromaštva i učestalije pojave debljine zbog čega preventivne akcije za sprječavanje debljine svakako treba usmjeriti na ciljane, posebno vulnerabilne podskupine stanovništva kao što su starije osobe te osobe nižeg socioekonomskog statusa.

indeks tjelesne mase (ITM); prehrambene navike; socioekonomski status; kardiovaskularne bolesti; Hrvatska

nije evidentirano