hrvatski

Speleološka istraživanja na trasi Jadranske autoceste od Zagvozda do Ravče

Uvod Kr{;ki tereni obi~no se smatraju povoljnom in`enjerskogeolo{; kom sredinom za izvo|enje gra|evinskih zahvata. Razlozi za to prvenstveno su velika ~vrsto};a, nosivost i stabilnost karbonatnih stijena, {;to omogu};ava temeljenje i izgradnju najslo`enijih zahvata. Ipak, na tom se prostoru mogu javiti pote{;ko};e koje su vrlo rijetke na drugim terenima. To je prvenstveno pojava podzemnih {;upljina razli~itih dimenzija ({;pilje, jame i kaverne), a koje su jedna od temeljnih zna- ~ajki kr{;a. Pote{;ko};e koje uzrokuju, te obim i tro{;kovi sanacije ovise prvenstveno o morfologiji i hidrogeolo{;kim karakteristikama samih speleolo{;kih objekata. Premda ih je ve};ina manjih dimenzija poznati su slu~ajevi nailaska i na preko 1 km duge sustave podzemnih kanala, sa ili bez vodenih tokova (tuneli U~ka, RHE Obrovac, Sv. Rok), ili na vrlo prostrane podzemne dvorane volumena i preko 350 tisu};a m3 (tunel RHE Obrovac). Temeljem dosada{;njih iskustava mo`e se konstatirati da su na podru~ju na{;eg kr{;a ove pojave vrlo ~este. Premda su poznati primjeri nailaska na dotad nepoznate podzemne {;upljine u temeljima manjih ili ve};ih stambenih objekata, tvorni~kih hala pa ~ak i brana (Kru{;~ica), one su posebno brojne du` linijskih gra|evinskih objekata poput autocesta i tunela. To se potvrdilo u posljednjih desetak godina intenzivne cestogradnje u Hrvatskoj, kako na pravcu prema Rijeci, tako i na Jadranskoj autocesti. Osnovna zada};a speleolo{;kih istra`ivanja takvih objekata je izrada topografskog nacrta, koji omogu};ava definiranje prostornog odnosa podzemnih {;upljina i prometnice (gra|evinskog objekta), procjena mogu};eg utjecaja na gradnju i kori{;tenje, te utvr|ivanje in`enjerskogeolo{;kih i hidrogelo{; kih elemenata bitnih za projektiranje na~ina sanacije i premo{;};enja. Speleolo{;ki objekti na dionici Zagvozd – Rav~a Dionica Zagvozd – Rav~a prolazi podru~jem Biokovske zagore na nadmorskim visinama od 250 do 640 m. Teren izgra|uju karbonatne naslage me|u kojima dominiraju debelo uslojeni do masivni vapnenci gornje krede (K2 2, 3). Pored njih javljaju se vapnenci i dolomiti cenomana (K2 1) i foraminiferski vapnenci eocena (E1, 2). Samo na jednom kra- };em segmentu (140 m) trasa presijeca podru~je izgra|eno od eocenskih lapora s glaukonitom (E2). Svi istra`eni speleolo{; ki objekti formirani su u debelo uslojenim do masivnim vapnencima gornje krede (K2 2, 3). U hidrogeolo{;kom smislu svi se nalaze u nesaturiranoj zoni, pa stoga u njima nema tragova recentnih pojava podzemnih voda. Tijekom geolo{;kog i in`enjerskogeolo{;kog kartiranja trase u pojasu {;irine 100 m lijevo i desno od projektirane osi prometnice, terenske ekipe nai{;le su na 5 speleolo{;kih objekata jamskog tipa. Kako bi se ustanovio njihov utjecaj na izgradnju, objekti su detaljno speleolo{;ki istra`eni, pri ~emu je konstatirano da se samo dvije jame nalaze unutar gra|evinskog koridora. Unato~ tome, prethodna speleolo{;ka istra- `ivanja pokazala su se vrlo svrsishodnim, a prvenstveno zbog jame Velike Mijorova~e ju`no od @upe Srednje (stac. 57+975). Jama je formirana u vapnencima gornje krede, a morfolo{;ki predstavlja prostranu podzemnu {;upljinu duboku 50, dugu 53 i {;iroku do 25 metara (slika 1a). Ulazni otvor nalazio se svega 2 m ju`no od planirane osi autoceste. S obzirom na tako velike dimenzije podzemnog prostora (30 000 m3) i ~injenicu da je debljina nadsloja u podru~ju kolnika bila svega 4–10 m, odlu~eno je da se jama zaobi|e. Premje{;tanje trase bilo je mogu};e budu};i je jama istra`ena jo{; u vrijeme projektiranja. Iskustva s ove, ali i drugih dionica na kr{;kom podru~ju pokazuju da se ve};ina speleolo{;kih objekata, a naj~e{;};e je rije~ o kavernama, otkriva u vrijeme izgradnje. Zbog tro- {;kova, tehni~kih i drugih komplikacija koje uzrokuje promjena polo`aja ve}; zapo~ete trase, oni se u pravilu saniraju, bez obzira na dimenzije. Na razmatranoj dionici tijekom gradnje nai{;lo se na 11 dotad nepoznatih kaverni (tablica na Slici 1), te na jamu Tolova~u, koja je jedina imala prirodni ulaz na povr{;ini terena. Upravo je ova jama zadala najvi{;e problema graditeljima. Njen ulaz nalazio se ispod sjevernog kolni~kog traka na nadmorskoj visini od 515, 5 m (stac. 51+900). U prirodnom stanju ulazna vertikala bila je duboka 26 m, a spu{;tala se u prostranu podzemnu dvoranu du`ine 90 i {;irine do 41 m, koja se ve};im dijelom na{;la u podru~ju izgradnje (Slika 1b). Na tom se dijelu autocesta izvodila u usjeku, s planiranom niveletom 508, 5 m n.m., dakle 7 m ispod kote ulaza. Najnepovoljnija situacija konstatirana je uz ju`ni rub trase gdje raspon stropne kupole podzemne {;upljine iznosi 30 m, a debljina nadsloja do nivelete ceste je svega 9 m. U takvim okolnostima usjek je izveden posebno prilago|enim na~inom miniranja. Premda je naknadnim speleolo{; kim pregledom utvr|eno da tijekom tih radova nije do{;lo do zna~ajnijih promjena na svodu kaverne, radi sigurnosti prometnice kaverna je premo{;tena nosivom betonskom konstrukcijom. Izme|u preostalih istra`enih speleolo{;kih objekata dimenzijama se isti~e jama otkrivena zasijecanjem kolnika na staciona`i 59+655. S istra`enom dubinom od 105 m to je najdublji speleolo{;ki objekt istra`en na dionici Zagvozd – Rav~a, ali i jedan od najdubljih objekata na trasi autocesta uop};e (Slika 1c). Unato~ takvoj dubini, pa i znatnoj {;irini kanala u dubljim dijelovima, zbog malih dimenzija ulaza 2, 61, 4mi kompaktnih stijena, njeno premo{;};enje nosivom armirano betonskom plo~om izvedeno je bez ve};ih pote- {;ko};a. Zaklju~ak Na dionici Jadranske autoceste izme|u Zagvozda i Rav- ~e dugoj 27 km istra`eno je 14 speleolo{;kih objekata (Tablica na Slici 1d). Ve};inom su to manji objekti, no zbog mogu}; nosti njihovog {;irenja u podzemlju i opasnosti koje u tom slu~aju mogu predstavljati za sigurnost prometnice (ili nekog drugog objekta) izvedeno je njihovo stru~no i detaljno speleolo{;ko istra`ivanje. Dio istra`enih objekata u potpunosti je opravdao primjenu takvog pristupa.

krš; speleološki objekti; autocesta; Zagvozd; Ravča

nije evidentirano