hrvatski

Značenje i primjena fizikalnih parametara u modernom pristupu geodetskim radovima državne izmjere

U radu je dan prikaz fizikalnih parametara te njihovo značenje i primjena u modernom pristupu geodetskim radovima na razini teritorija Republike Hrvatske. Dane su teorijske osnove gibanja mora i oceana s posebnim osvrtom na mareografska mjerenja srednjih razina mora, te gravitacijsko djelovanje Sunca i Mjeseca na Zemljine plimne valove. Analiziraju se srednje razine mora koje predstavljaju nivo plohu (geoid) od koje se odbrojavaju visine u različitim sustavima visina. U poglavlju 3 teorijski se analiziraju naslijeđeni i novi referentni visinski okviri, kao i različiti sustavi visina te mogućnosti transformacije između njih. Teorijski se ukratko objašnjava veza između mjerenih, računatih i reduciranih vrijednosti ubrzanja sile teže kao značajnog i nezaobilaznog fizikalnog parametra. Objašnjavaju se otkloni vertikale, metode određivanja, te njihova primjena pri određivanju visinskih razlika metodom trigonometrijskog nivelmana s posebnim osvrtom na redukcije mjerenih azimuta i dužina s fizičke površine Zemlje na plohu elipsoida. Treći značajni fizikalni parametar je geoidna undulacija, odnosno ploha geoida bez koje je nezamisliv moderan pristup rješavanja svakodnevnih geodetskih zadataka, posebno uz primjenu CROPOS-a i određivanja visina u realnom vremenu, pa je u poglavlju 5 objašnjena metodologija računanja plohe geoida, grid transformacije i modeliranja distorzije. Teorijski se pojašnjava struktura signala GNSS sustava s principom i procedurom rada virtualnih stanica te protokolom prijenosa podataka. Računaju se i uspoređuju srednje razine mora za cijeli period mjerenja srednjih dnevnih registracija. Kroz nivelmanske figure analiziraju se podaci II. nivelmana visoke točnosti, provodi izjednačenje u svim sustavima visina s posebnom analizom utjecaja ulaznih veličina za računanje korekcija, odnosno visinskih razlika među kojima su: utjecaj određivanja visina i geodetskih širina krajnih točaka nivelmanske strane na ortometrijske popravke, utjecaj ubrzanja sile teže na geopotencijalne kote i geopotencijalne visinske razlike, utjecaj ubrzanja sile teže na normalne visinske razlike i utjecaj promjene gustoće na srednju vrijednost ubrzanja sile teže. Uspoređuju se različiti pristupi računanja otklona vertikala s mjerenim veličinama a po prvi je puta definiran hrvatski geopotencijalni model kojeg čini model otklona vertikale u rasteru 30×45. U poglavlju 9 analizira se GNSS signal CROPOS sustava kroz postotak registracije, prisutnost multipatha, analizu faznih skokova i odnos signala i šuma. Rad završava praktičnim objašnjenjem i testiranjem implementacije transformacijskog T7D modela s geoidom HRG2009 u CROPOS sustav.

fizikalni parametri; značaj; državna izmjera; moderni pristup

nije evidentirano