hrvatski

Interkulturalni odnosi i obrazovanje na manjinskim jezicima: Hrvatska-Srbija

U strukturi nacionalnog kurikuluma i (su)konstrukciji školskog kurikuluma interkulturalni odnosi i obrazovanje na manjinskim jezicima predstavljaju jednu od temeljenih odrednica. Budući da su odgoj, obrazovanje i informiranje temeljni čimbenici koji omogućuju razvoj svih bitnih sastavnica značajnih za višestrani napredak nekog naroda (a za opstanak etničkih i nacionalnih manjina oni su od presudne važnosti), pluralističko i istinski demokratsko društvo treba ne samo poštovati etničku, kulturnu, jezičnu i vjersku posebnost pripadnika nacionalnih manjina, a manjinsko okružje treba postati odgovarajuće mjesto za izražavanje, očuvanje i razvijanje samobitnosti. Rezultati znanstvenog projekta Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima, ukazuju na visoku razinu deklarativnog prihvaćanja europskih vrijednosti, postojanje stereotipa, izraženu socijalnu distancu prema pripadnicima nacionalnih, etničkih i religijskih skupina kod srednjoškolaca u Hrvatskoj, te visoku hijerarhijsku distancu, pretežni kolektivizam, jasno podijeljene društvene (socijalne) spolne uloge i snažnu kontrolu neizvjesnosti, kao dijelove Hofstedeovog modela. Dominantne vrijednosti dobivenih karakteristika reduciraju se u nacionalnom kurikulumu, uz mogućnost ublažavanja na svim razinama (odgojne vrijednosti, stjecanje temeljnih kompetencija učenika, odgojno-obrazovna područja i međupredmetne teme) posebno u okviru interkulturalnih kurikularnih odrednica. Suradnja u provedbi obrazovanja na manjinskim jezicima, posebno na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji i srpskom jeziku u Republici Hrvatskoj, kroz razvoj odgojno-obrazovnih oblika i modela, koncipiranju nastavnih planova i programa, udžbenika i razvoju interkulturalnog kurikuluma važan je faktor stabilnosti u međunarodnim odnosima Hrvatske i Srbije.

interkulturalno obrazovanje; interkulturalni kurikulum; obrazovanje na manjinskim jezicima; suradnja Hrvatska-Srbija

nije evidentirano