Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Palača u Polačama na Mljetu – tetrarhijsko zdanje? (CROSBI ID 567947)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Turković, Tin Palača u Polačama na Mljetu – tetrarhijsko zdanje?. 2010

Podaci o odgovornosti

Turković, Tin

hrvatski

Palača u Polačama na Mljetu – tetrarhijsko zdanje?

Kasnoantički arhitektonski sklop u Polačama na otoku Mljetu bio je predmetom mnogih studija tijekom proteklih šezdesetak godina. Predloženo je niz datacija i interpretacija izvornog izgleda sklopa. Analogije su tražene u širokom kronološkom rasponu od početka 4. stoljeća pa sve do 6. stoljeća. Međutim, kako je ukazao akademik Igor Fisković u posljednjem iscrpnom radu posvećenom mljetskome sklopu monumentalna arhitektura u Polačama odolijeva jednostavnim interpretacijama. Slijedeći smjernice što ih je zacrtao akademik Igor Fisković te na temelju ispravljenog tlocrta sklopa ovim izlaganjem ponovno se otvaraju pitanja koja su zaokupljala pozornost znanstvenika tijekom proteklih desetljeća. Ponajprije, u izlaganju se predlaže znatno ranija, tetrarhijska datacija središnjeg i najmonumentalnijeg dijela mljetskog sklopa. Iako je već Kruno Prijatelj predložio njegovo datiranje u tetrarhijsko doba usporedbe na kojima je temeljio svoje uvjerenje nisu bile dostatno čvrste i uvjerljive. No, u posljednjih deset godina bitno je unaprijeđeno poznavanje kasnoantičke ladanjske arhitekture pa tako i one s područja današnjeg Balkana i podunavskih prostora. U svijetlu recentnih studija postaje jasno da mljetski sklop valja svrstati uz morfološki srodne auličke vile s pseudo fortifikacijama kakve niču na širem području (današnjeg Balkana) upravo krajem 3. i početkom 4. stoljeća. Štoviše, niz upadljivih specifičnosti mljetskog sklopa omogućavaju dodatnu potvrdu predložene datacije. Tako se primjerice poligonalni tornjevi mljetske građevine svojim profilom mogu povezati isključivo sa srodnim im i vrlo karakterističnim fortifikacijskim strukturama s dvaju carskih palača u Gamzigradu i Šarkamenu. Kada se tome pridoda i niz drugih morfoloških poveznica između carske (tetrarhijske) arhitekture s područja Dacije i Panonija i mljetskog sklopa postaje jasno da je kasnoantička građevina u Polačama nastala na temelju srodne arhitektonske zamisli te su za njenu gradnju najvjerojatnije zaslužni upravo dački graditelji, tvorci dvaju carskih zdanja. Naposljetku, datacija dobiva potvrdu i u drugim zdanjima nastalima oko 300. godine, ali na drugom dijelu kasnoantičkog svijeta. Među primjerima ističe se pomno istražena kasnoantička vila El Val (kraj Madrida) koja je u osnovi gotovo preslika središnjeg zdanja u Polačama. Drugi dio izlaganja posvećeno je razjašnjavanju razloga zbog kojih je takvo monumentalno zdanje sagrađeno upravo na Mljetu. Vrlo rano se u znanstvenim studijama ustalila teza o Mljetu kao carskom posjedu poradi poznate Odoakrove darovnice iz 489. godine kojom je Mljet poklonio komesu Pjeriju. Međutim, budući da je mljetski sklop očito nastao znatno ranije, a i s obzirom da je Dalmacija po Odoakrovom osvajanju postala dio vladarevog patrimonija o čemu svjedoči i darovnica, teza da je Mljet bio carski posjed ostala je nepotkrijepljena argumentima. Kako bi se donekle rekonstruirao kontekst u kojem je sagrađeno mljetsko zdanje i proniknuli razlozi zbog kojih se ono zateklo upravo na Mljetu potrebno je stoga posegnuti dublje u antičku povijest sve do u doba Augustovog osvajanja Ilirika. Skromna bilješka povjesničara Apijana o kazni izvršenoj nad Melićanima i Korkiranima polazna je točka razmatranja pravnog položaja Mljeta koji se bez sumnje zatekao ponajprije u državnom vlasništvu kao bona damnatorum ili bona vacantia da bi potom postao dio carskoga fiska. Izrazito značajan trag u rekonstrukciji antičke sudbine Mljeta predstavlja i natpis iz druge polovine 2. stoljeća koji nam pak pruža uvid u značaj i pravni status Mljeta, njegovo funkcioniranje kao krupnog posjeda te nam ukazuje i na njegovog potencijalnog najmoprimca. Naposljetku, Dioklecijanove reforme i reorganizacija provincija unutar koje je nastala i Praevalitana zasigurno su se odrazile i na položaj Mljeta uvećavajući njegov značaj carinskog (portorijskog) središta. O takvoj ulozi Mljeta s Polačama u središtu u prilog govori niz argumenata, počevši od bogatih podmorskih nalaza, smještaja Mljeta na glavnom pomorskom putu između Epira i Italije, uobičajenih carinskih praksi u doba Carstva, neuobičajene akumulacije financijskih sredstava u rukama upravitelja imanja u drugoj polovici 2. stoljeća, pa sve do visine iznosa kojim mljetski posjed urađa u Pijerijevo doba. U svijetlu toga, postaje jasno da se Mljet s Dioklecijanovim reformama našao u ulozi jednog od najbogatijih imanja u Dalmaciji, ključnom za sav promet robâ koje su ulazile ili izlazile iz provincije i njihovo carinjenje. Stoga i ne čudi što upravo u to doba niče i raskošna arhitektura u središtu gospodarski toliko značajnog i unosnog imanja čiji su prihodi punili isključivo carsku riznicu. Naposljetku, upravo je zato u mljetski sklop i utkana carska simbolika koja je i danas čitljiva.

Polače; kasnoantička arhitektura; tetrarhijsko doba

nije evidentirano

engleski

Palace in Polače on the island Mljet - tetrarchic palace?

nije evidentirano

Polače; Late Antique Architecture; Age of Tetrarchy

nije evidentirano

Podaci o prilogu

2010.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Podaci o skupu

ZNANSTVENI SKUP «METAMORFOZE MITA» Mljet

predavanje

30.09.2010-03.10.2010

Pomena, Hrvatska

Povezanost rada

Povijest umjetnosti