hrvatski

Valutice u sedimentima nižeg miocena Dilj gore (lokaliteti Staro Završje, Vučje jame i Pivnice)

Dilj gora smještena je u južnom dijelu Panonskog bazena, u Slavoniji, sjeverno od Slavonskog Broda. Prva istraživanja na Dilj gori započeta su u drugoj polovici 19.-og, nastavljena u drugoj polovici 20.-og, a najsveobuhvatnije opisana od strane ŠPARICE i koautora u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća (1973, 1979, 1980, 1986a, 1986b). Novomilenijska istraživanja u okviru izrade Geološke karte Republike Hrvatske 1:50 000, na području Dilj gore, unutar neogenskih naslaga izdvojila su 11 neformalnih litostratigrafskih jedinica (Pikija i dr., 2005 ; Kovačić i dr., 2005). Na temelju snimljenih geoloških stupova, krupnoklastični sedimenti nižeg miocena neformalne litostratigrafske jedinice Ravan (Pikija et al., 2005) utvrđeni su na lokalitetima Staro Završje (StZ-I), Vučje jame (Vjm-I) i Pivnice (Piv-I). Na lokalitetu Staro Završje, sedimenti nižeg miocena predstavljeni su izmjenom intervala pjeskovito do šljunkovitog silta i klastpotpornog, dijelom slabo vezanog, polimiktnog šljunka. Šljunak se javlja i u vidu leća unutar siltnih intervala. Veličina valutica iznosi 2–10cm, ali su prisutni i blokovi veličine do 40 cm. Valutice se mogu grupirati u tri glavne skupine. Prvu sačinjavaju pješčenjaci i siltiti. To su stijene psamitno-pelitne klastične strukture, gusto pakirane, loše sortirane s neujednačenim dimenzijama detritusa. Skoro uvijek je prisutan i sekundarno izlučeni karbonat. Prevladavaju fragmenti polikristaliničnog kvarca, kvarcita, kvarcnih škriljavaca, kiselih magmatskih stijena i rožnjaka, nad česticama monomineralnog kvarca, feldspata, muskovita i klorita, a nalazimo i karbonatne čestice. Gusto pakirani varijeteti s željezovitom komponentom u vezivu u kojima prevladavaju litoklasti odgovaraju sublitoarenitu, dok uzorci s većim postotkom sekundarno izlučenog karbonata u intergranularnom prostoru odgovaraju pješčenjacima grauvaknog tipa. Uzorci s visokim sadržajem CaCO3 predstavljaju prijelaz prema drugoj glavnoj skupini stijena, a to su vapnenci. Razlikuju se čisti mikriti, sparitizirani mikriti, glinovito-siltozni vapnenci, te mramorizirani vapnenci. Treća karakteristična skupina jesu anhimetamorfne stijene i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita. Rijetki su nalazi valutica granita, riolita i breče. Na lokalitetu Vučje jame sedimenti nižeg miocena predstavljeni su klast do matrikspotpornim šljunkom. Jedna trećina prikupljenih valutica i ovdje su sitno do srednjezrnasti pješčenjaci s karbonatnim vezivom i siltiti. Svi uzorci imaju ujednačeni mineralni sastav: prevladavaju čestice feldspata (ortoklas, mikroklin, rijetko plagioklas), mono- i polikristalinični kvarc, rijetko muskovit i čestice karbonata i pripadaju arkoznim arenitima i subarkozama. Vezivo je oskudno, željezovito, ponegdje sekundarno izlučeni karbonat. Ima uzoraka u kojima se smanjuje udio feldspata na račun fragmenata stijena i to: kvarcita, škriljavaca i kiselih magmatskih stijena, te rijetko rožnjaka. Ovi varijeteti odgovaraju sublitoarenitu na granici prema litičnoj grauvaki. Kemijsko trošenje nije zahvatilo feldspate što je najvjerojatnije posljedica sedimentacije u blizini matičnih stijena koje su ih derivirale, ali i relativno brzog taloženja. Vapnenci su rjeđi nego na lokalitetu StZ-I, ali je nađen uzorak koji odgovara vapnencu tipa scaglia. U većem broju prisutne su valutice mramora i amfibolskog škriljavca, a i ovdje kao i na prethodnom lokalitetu veliku skupinu čine anhimetamorfne i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita. Stijene ove skupine najvjerojatnije su bile finolaminirani sedimenti – izmjena lamina pješčenjaka i šejla uz prisustvo karbonata, a pretpostavka je, da su metamorfozirane u uvjetima niskog stupnja metamorfizma. Pri tome su kao rezultat nastale, ovisno o udjelu prethodno nabrojanih komponenti i tada prisutnim p-t uvjetima, metamorfne stijene različite teksture (od homogene do škriljave) i različitog stupnja kristaliniteta. U pojedinim uzorcima optički se uopće ne razaznaju mineralne faze, dok postoje varijeteti u kojima su jasno odredivi kvarc, feldspat (albit), bijeli tinjac, klorit, amfibol i karbonat (kalcit). Nabrojani minerali potvrđeni su i XRD analizom. Neki uzorci su lagano mikroborani („plisirani“), a nailazi se i na mikroklivaž. Valutice s lokaliteta Pivnice, izdvojene su iz klast- do matrikspotpornog šljunka, sitnije su nego na prethodna dva lokaliteta (veličina im rijetko doseže 10cm). Vrlo su dobro zaobljene, slabo do dobro sortirane. Za razliku od lokaliteta Staro Završje i Vučje jame ovdje nisu nađene anhimetamorfne stijene i metamorfne stijene skupine slejt-filita, ali su kao i na prethodna dva lokaliteta potvrđeni nalazi pješčenjaka i vapnenaca. Sporadično i ovdje se isipavaju mramor i amfibolski škriljavac. Vapnenci su mikriti i mikrospariti. Osnovni sastojak je mikritni kalcit, koji je u pojedinim uzorcima slabije do izraženije rekristaliziran. Većina pješčenjaka su sublitoareniti s prijelazom u grauvake. To su loše sortirani pješčenjaci u kojima od siliciklastičnih čestica prevladava polikristalinični kvarc, kvarcni škriljavac, klasti starijih karbonatnih stijena i rožnjaci. Česta su samostalna zrna kvarca, feldspata, a rijeđi listići muskovita, biotita i klorita. Neke od valutica sadržavaju fosilno kršje. U vezivu varira udio željezovite komponente i sekundarno izlučenog karbonata. Česte su i žilice sekundarnog kalcita. Istraživane valutice u sedimentima nižeg miocena Dilj gore litološki su veoma heterogenog sastava. Najzastupljeniji su pješčenjaci do siltiti, vapnenci, pjeskoviti vapnenci i mramori, potom anhimetamorfne i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita, a podređeno prisutni amfibolski škriljavac, granit, riolit i breče. Navedeni tipovi stijena ukazuju da su matične stijene iz kojih su valutice derivirane prvenstveno bile starije sedimentne i metamorfne stijene, a tek u manjoj mjeri magmatske stijene. Literatura: KOVAČIĆ, M., AVANIĆ, A., BAKRAČ, K., HEĆIMOVIĆ, I., FILJAK, R. & MORIĆ, A. (2005): Gornjomiocenski sedimenti Dilj gore (Late Miocene Sediments of Dilj Mt.). Proceedings of the 3rd Croatian Geological Congress, Abstracts Book, 77–78. PIKIJA, M., VRSALJKO, D., MIKNIĆ, M., HORVAT, M., GALOVIĆ, I. & SLOVENEC, D. (2005): Sedimenti nižeg miocena Dilj gore (Lower part of Miocene Deposits of Dilj Mt.). Proceedings of the 3rd Croatian Geological Congress, Abstracts Book, 113114. ŠPARICA M., BUZALJKO, R. & MOJIĆEVIĆ, M. (1986a): Osnovna geološka karta 1:100 000, list Slavonski Brod. Inst. za geol. istraž., Zagreb, Inst. za geol., Sarajevo, Sav. geol. zavod, Beograd. ŠPARICA, M., BUZALJKO, R. & PAVELIĆ, D. (1986b): Osnovna geološka karta 1:100 000. Tumač za list Slavonski Brod. Inst. za geol. istraž., Zagreb, Inst. za geol., Sarajevo, Sav. geol. zavod, Beograd, 156. ŠPARICA, M. & CRNKO, J. (1973): Geologija zapadnog dijela Dilj gore.– Geol. vjesnik, 26, 83-92, Zagreb. ŠPARICA, M., JURIŠA, M., CRNKO, J., ŠIMUNIĆ, AN., JOVANOVIĆ, C. & ŽIVANOVIĆ, D. (1979): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100000, list Nova Kapela. Inst. za geol. istraž., Zagreb, Inst. za geol., Sarajevo, Sav. geol. zavod, Beograd. ŠPARICA, M., JURIŠA, M., CRNKO, J., ŠIMUNIĆ, AN., JOVANOVIĆ, C. & ŽIVANOVIĆ, D. (1980): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100000. Tumač za list Nova Kapela. Inst. za geol. istraž., Zagreb, Inst. za geol., Sarajevo, Sav. geol. zavod, Beograd, 155.

krupnoklastični sedimenti; niži miocen; jedinica Ravan; Dilj gora; Hrvatska

nije evidentirano