hrvatski

Proljetne pipe - važni štetnici uljane repice

Uljana repica je važna poljoprivredna kultura koja se koristi za proizvodnju jestivog ulja i biodizela, za ishranu stoke i kao pčelinja paša. Najveći proizvođači u Europi su Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Francuska sa prosječnim prirodom od 4, 5 t/ha. U Republici Hrvatskoj uljana repica se uzgaja na oko 20 000 ha uz prosječan prirod od 2, 8 t/ha (2008). Prema Direktivi Europske unije (2003/30/EC) potrošnja biogoriva u državama članicama mora u 2009. g. biti 5%, a u 2020. 20% ukupne potrošnje goriva. Mjere u navedenom dokumentu su obvezujuće za zemlje članice, ali i za zemlje kandidate za prijam u Europsku uniju. To znači da smo u Republici Hrvatskoj morali već 2006. g. proizvesti oko 50.000 t biodizela, a u 2009. godini 100 000 t biodizela. Jedan od najvažnijih uzroka niskih priroda uljane repice u Republici Hrvatskoj su brojni štetnici. Ekonomski najznačajniji štetnik je repičin sjajnik (Meligethes aeneus F.) koji se svake godine redovito suzbija. Osim sjajnika u proljeće se javljaju i proljetne repičine pipe, velika (Ceutorhynchus napi Gyll.) i mala (Ceutorhynchus pallidactylus Marsh.). O navedenim štetnicima u Hrvatskoj gotovo i nema istraživanja, oni se do sada nisu izravno suzbijali i smatralo se da primjenom insekticida protiv sjajnika donekle suzbijamo i njih. Istraživanja provedena u okviru projekta „Integrirana zaštita uljane repice od štetnika za proizvodnju biodizela“ ukazuju na intenzitet zaraze navedenim štetnicima i do 100 %, u pojedinim godinama i na pojedinim lokalitetima, kao i na sumnju da se pipe suzbijaju istovremeno sa sjajnikom. Biologija proljetnih repičinih pipa značajno se razlikuje, što uvjetuje različit pristup suzbijanju. Kako proizvođači teško mogu vizualno identificirati navedene pipe, preporuka je da početkom veljače postave žute posude u usjeve i kontroliraju uzorke na prisutnost fertilnih ženki. Praćenje pojave i suzbijanje proljetnih pipa od izuzetnog je gospodarskog značaja, jer rezultati preliminarnih istraživanja u Hrvatskoj ukazuju na gubitak prinosa od navedenih štetnika i do nekoliko stotina kilograma po hektaru.

uljana repica; proljetne pipe

nije evidentirano