hrvatski

Izotopni sastav oborina na području Hrvatske i Slovenije

Oborine su glavni izvor obnavljanja podzemnih vodenih spremnika, a kako je oborina obilježena svojim izotopnim sastavom, poznavanje istog i mjerenje izotopnog sastava podzemnih i izvorskih voda može dati odgovore na pitanja porijekla podzemnih voda, vremenu i području prihranjivanja, sezonske ovisnosti prihranjivanja, srednjem vremenu zadržavanja i slično, a mogu se dobiti i podaci o veličini vodonosnika, brzini miješanja i cirkulacije vode, kao i o starosti vode. Monitoring izotopa u atmosferi može također pomoći u proučavanju kretanja zračnih masa i u proučavanju utjecaja ljudskog djelovanja na atmosferu. Poznavanje sadržaja izotopa u prirodnim vodama može se primijeniti i u kontroli porijekla i kvalitete pitkih voda koje se prodaju kao "izvorna prirodna voda" i slično. Praćenje izotopnog sastava oborina uključuje praćenje sadržaja stabilnih izotopa vodika (2H ili deuterij) i kisika (18O) i radioaktivnog izotopa vodika (3H ili tricij). Prostorna i vremenska raspodjela izotopnog sastava oborina određena je porijeklom i strujanjem zračnih masa, geografskim karakteristikama područja (geografska širina, udaljenost od oceana, nadmorska visina), kao i temperaturom, količinom oborina, vlagom u zraku, isparavanjem i njihovim sezonskim promjenama. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) pokrenule su 1961. program Global Network of Isotopes in Precipitation (GNIP) kojim se prati izotopni sastav mjesečnih oborina (uz klimatološke podatke: količinu oborina, temperaturu zraka i vlažnost) diljem svijeta. U GNIP programu sudjeluju Institut "Ruđer Bošković" od 1976. godine, te Institut "Jožef Stefan" od 1981. godine. U Hrvatskoj se izotopni sastav oborina redovito prati u Zagrebu, dok se povremeno u kraćim razdobljima pratio sastav oborina na Plitvičkim jezerima, te duž obale Jadranskog mora (Rijeka, Malinska, Zadar, Zavižan, Komiža, Dubrovnik). U Sloveniji se monitoring provodi redovno u Ljubljani i Portorožu, a u kraćem razdoblju pratio se izotopni sastav oborina i u Kozini. U ovom radu će se prikazati rezultati praćenja izotopnog sastava oborina na postojama na području Hrvatske i Slovenije, kao i korelacije među različitim izotopnim i klimatološkim parametrima. Ustanovljene su razlike između kontinentalnih i morskih postaja, kao i razlike uzrokovane nadmorskom visinom postaja i blizinom mora, a uočen je i utjecaj miješanja zračnih masa porijekla s Atlantika i iz istočnog Mediterana.

izotopi; 2H; 18O; tricij; oborine; Hrvatska; Slovenija

nije evidentirano