hrvatski

Palača u Polačama na Mljetu - tetrarhijsko zdanje?

Kasnoantički arhitektonski sklop u Polačama na otoku Mljetu bio je predmetom mnogih studija tijekom proteklih šezdesetak godina. Izlaganje argumentira znatno raniju dataciju od uvriježene - u tetrarhijsko vrijeme, dokazujući da mljetski sklop valja svrstati uz morfološki srodne auličke vile s pseudo fortifikacijama kakve niču na širem području današnjeg Balkana upravo krajem 3. i početkom 4. stoljeća. Poligonalni tornjevi mljetske građevine, primjerice, svojim se profilom mogu povezati isključivo sa srodnim i vrlo karakterističnim fortifikacijskim strukturama carskih palača u Gamzigradu i Šarkamenu. Kada se tome pridoda i niz drugih morfoloških poveznica između carske (tetrarhijske) arhitekture s područja Dacije i Panonije s mljetskim sklopom postaje jasno da je kasnoantička građevina u Polačama nastala na srodnoj arhitektonskoj zamisli, te su za njenu gradnju najvjerojatnije zaslužni upravo dački graditelji, tvorci spomenutih carskih zdanja. Datacija dobiva potvrdu i u drugim zdanjima nastalima oko 300. godine, ali na drugom dijelu kasnoantičkog svijeta. Među primjerima ističe se pomno istražena kasnoantička vila El Val (kraj Madrida) koja je u osnovi gotovo preslika središnjeg zdanja u Polačama. Drugi dio izlaganja posvećeno je razjašnjavanju razloga zbog kojih je takvo monumentalno zdanje sagrađeno upravo na Mljetu. Slijedeći više tragova u rekonstrukciji sudbine Mljeta u antičko doba, Turković se posebno zadržava na Dioklecijanovoj reorganizaciji provincija koja se odrazila i na položaj Mljeta uvećavajući njegov značaj carinskog (portorijskog) središta na glavnom pomorskom putu između Epira i Italije.

kasnoantička palatinska arhitektura; Polače; Mljet

nije evidentirano