Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Prilozi kao vrsta riječi u hrvatskoj jezikoslovnoj literaturi (CROSBI ID 568840)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Glušac, Maja Prilozi kao vrsta riječi u hrvatskoj jezikoslovnoj literaturi // Peti hrvatski slavistički kongres, zbornik sažetaka / Turk, Marija (ur.). Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2010. str. 178-179

Podaci o odgovornosti

Glušac, Maja

hrvatski

Prilozi kao vrsta riječi u hrvatskoj jezikoslovnoj literaturi

U radu se polazi od opisa priloga u prvoj hrvatskoj gramatici Institutionum linguæ Illyricæ libri duo (1604.) Bartola Kašića, a naglasak se stavlja na njihov opis u suvremenim gramatikama i jezikoslovnim radovima. Pogled u jezikoslovnu literaturu pokazatelj je mnogih nedorečenosti u njihovu opisu. Prilozi se određuju prema različitim kriterijima, a opisi se svode na utvrđivanje vrste riječi kojoj pripadaju (promjenjive/nepromjenjive, samoznačne/suznačne riječi), određivanje vrsta riječi prema značenju, opis njihove sintaktičke službe i tvorbe. Budući da se prilozi kao vrsta riječi ne mogu jednoznačno svesti ni u skupinu samoznačnih ni suznačnih riječi, u mišljenjima jezikoslovaca najviše je razilaženja upravo kada je u pitanju smještanje pojedinih priloga u jednu od tih dviju skupina. U nekim se gramatikama ukazuje na to da postoje prilozi koji ne izriču okolnosti nego služe modificiranju smisla rečenice. Takvi se prilozi različito nazivaju – smatraju se česticama, modalnim riječima, modifikatorima ili konektorima, ovisno o razini i pristupu koji preteže u opisu (umjesto morfološke u središte se opisa stavlja sintaktička ili razina teksta). Nedovoljno razgraničena granica među vrstama riječi, osobito nepromjenjivih, vidljiva je u razlikovanju priloga od čestica, veznika i prijedloga, a uzrok je tomu činjenica da se za osnovu podjele riječi na vrste ne uzima uvijek funkcija vrste riječi nego stvarno značenje riječi ili njihova sintaktička uloga. U radu se upućuje i na nesuglasice među jezikoslovcima kada je u pitanju tvorba priloga te kriterij prema kojemu se prilozi, osim glagolima, pridjevima i drugim prilozima, prilažu i imenicama i zamjenicama. Takve nesuglasice stoga otvaraju pitanje o stupnju kodifikacije priloga kao vrste riječi u suvremenom hrvatskom standardnom jeziku.

prilozi; vrste riječi

nije evidentirano

engleski

Adverbs as a word class in Croatian linguistic literature

nije evidentirano

adverbs; word class

nije evidentirano

Podaci o prilogu

178-179.

2010.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Peti hrvatski slavistički kongres, zbornik sažetaka

Turk, Marija

Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

978-953-6104-72-7

Podaci o skupu

Peti hrvatski slavistički kongres

predavanje

07.11.2010-07.11.2010

Rijeka, Hrvatska

Povezanost rada

Filologija