Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Geološke osobitosti područja općine Jesenje (CROSBI ID 568854)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Avanić, Radovan Geološke osobitosti područja općine Jesenje // 4. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem, Šibenik, 14-15.10.2010. - Knjiga sažetaka / Horvat, Marija (ur.). Zagreb: Hrvatski geološki institut, 2010. str. 119-120

Podaci o odgovornosti

Avanić, Radovan

hrvatski

Geološke osobitosti područja općine Jesenje

Geološke karakteristike prostora Općine Jesenje prikazane su u okviru monografije Općine Jesenje (istočno od Đurmanca). U opisu geološke građe nastojalo se na jedan popularan i eduktivan način objasniti postanak i razvoj stijena na ovom području. Najstarije stijene na području Općine Jesenje nastale su prije 260 milijuna godina, u gornjem paleozoiku (gornji perm), a najmlađe nastaju i danas (kvartar). Tijekom toga vrlo dugoga geološkog razdoblja njihov postanak bio je u uskoj vezi s nekadašnjim oceanom Tethys i mlađi morem Paratethys. U donjem miocenu u Paratethysu se diferenciraju taložni bazeni, pa se miocenski sedimenti na području Jesenja odlažu unutar Panonskog bazena, odnosno u Zagorskom podbazenu (PAVELIĆ, 2001 ; MÁRTON et al., 2002). Na geološkoj karti izdvojene su stijene gornjeg perma, srednjeg trijasa, „Meljan formacije“, „Golubovec formacije“, „Macelj formacije“ i aluvij recentnih potoka. Konglomerati i pješčenjaci gornjeg perma su odlagani u priobalnom marinskom okolišu. Srednjetrijaski karbonati su nastali u relativno plitkom moru na području karbonatne platforme, koja je povremeno bila produbljavana, kada su taloženi sitnozrnati klastiti. Gline i lapori s proslojcima pijesaka „Meljan formacije“ odlagali su se od gornjeg oligocena do donjeg egera u okolišu šelfa i prodelte (AVANIĆ et al., 2007). Nakon toga u gornjem egeru su u marinsko– brakičnom okolišu, u području priobalja i delte, taloženi konglomerati, pješčenjaci, pijesci, siltovi, lapori i ugljeni „Golubovec formacije“. Za vrijeme egenburga i donjeg otnanga nastali su glaukonitni pješčenjaci, konglomerati, pijesci, siltovi, lapori i gline, koji su uvršteni u „Macelj formaciju“. Oni su odlagani u marinskom okolišu na području priobalja i prijelazne zone, pod utjecajem plime i oseke. Povremeno je uz dotok slatke vode taložen i krupnozrnasti kopneni materijal u okolišu riječne delte. Završnu fazu taloženja predstavljaju nanosi potoka za vrijeme gornjeg kvartara. Spomenuta sedimentacija od paleozoika do donjeg otnanga obilježena je čestim vulkanizmom. Prvo je u srednjem trijasu došlo do podmorskih izljeva andezit-bazalta, a zatim su tijekom gornjeg egera na površinu dospjeli andeziti i piroklastiti (tufovi i piroklastične breče). Vulkanska aktivnost u egenburgu i donjem otnangu bila je nešto slabijeg intenziteta, kada su unutar stijena „Macelj formacije“ odlagani samo tufovi. Tijekom taložnih procesa u geološkoj povijesti u ovom području došlo je do tektonike i izdizanja pojedinih stijena. Najpoznatiji tektonski pokreti bili su u permu (hercinski), te alpski za vrijeme mezozoika i kenozoika. Najmlađi tektonski pokreti dogodili su se tijekom pliocena i kvartara (posljednjih 5 milijuna god.) (ŠIMUNIĆ & ŠIMUNIĆ, 1987). Tada su potpuno izdignute planine Strahinščica i Ivanščica, kao i sve ostale gore u Hrvatskom zagorju. Svi ti pokreti rezultirali su u formiranju recentnog strukturno- tektonskog sklopa na području Hrvatskog zagorja. Od mineralnih sirovina koje se nalaze unutar područja Općine Jesenje mogu se izdvojiti tehničko-građevni kamen i tuf. Tehničko-građevni kamen čine srednjetrijaski dolomiti i dolomitne breče, koji se eksploatiraju u dva kamenoloma nedaleko Žutnice na obroncima Gorjaka (MARKOVIĆ, 2002). Tuf se nalazi u napuštenom kamenolomu kod Donjeg Jesenja, a pripada „Macelj formaciji“. Ranije se eksploatirao za potrebe cementne industrije, te kao ukrasni kamen. Pojave silikatnog minerala zeolita u tufu otvaraju mogućnost reaktivacije zatvorenog kamenoloma. Razlog tome je što se zeolit danas sve više pokazuje kao mineral 21. stoljeća zbog svoje višestruke primjene (medicina, stomatologija, kozmetika, zaštita tla i biljaka, prehrana životinja, pročišćavanje vode, građevinska industrija itd.). SUMMARY There are few factors that control forming of the modern distribution of rock of different age which is shown on the geological map, such as depositional environments, solidity and distribution of rocks in the lithosphere, and tectonic events. Clastic and carbonate rocks formed in the Tethys and Paratethys in the Paleozoic and Mesozoic. By the end of the Paleogene, the Paratethys separated into smaller basins, and deposition continued in the Hrvatsko Zagorje Basin. Upper Permian conglomerates and sandstones formed in the nearshore marine environment. Middle Triassic carbonates reflect in relatively shallow sea in the area of a carbonate platform. The platform subsided temporarily which caused deposition of fine-grained clastics. Clays and marls, which belong to the "Meljan Fm.", accumulated from the Late Oligocene to Early Egerian in the offshore and prodelta zone (AVANIĆ et al., 2007). Later on, in the Upper Egerian marine to brackish environment in the area of nearshore and delta, accumulated conglomerates, sandstones, sands, silt, marl and coal of the "Golubovec Fm." In Eggenburgian and Early Ottnangian time, formed glauconitic sandstones, conglomerates, sands, slit, marl and clay which compose the "Macelj Fm." They deposited in the marine environment, i.e. in the area of nearshore and transition zone under the tidal influence. Temporarily, inflow of fresh water caused deposition of coarse-grained material in delta environment. Final sedimentation stage is represented by stream sediments deposited in upper Quaternary. Afore mentioned sedimentation from the Late Paleozoic to the Early Triassic was followed by volcanism. First andesite-basalt submarine eruptions were in the Middle Triassic. In the Late Egerian, volcanism was characterised by andesites and pyroclastics. The volcanic activity was weaker in the Eggenburgian and early Ottnangian when pyroclastics deposited within the "Macelj Fm." deposits. During depositional processes in the geological history of this area, some tectonics caused uplifting of rocks. Most known tectonic movements were in the Permian (Hercinian), and Alpine in the Mesozoic and Cenozoic. Youngest tectonic movements were during the Pliocene and Quaternary (last 5 Ma) (ŠIMUNIĆ & ŠIMUNIĆ, 1987). In this period Mt. Strahinščica and Mt. Ivanščica uplifted, as well as all other mountains in Hrvatsko Zagorje. All those movements resulted in forming of recent structural-tectonic pattern in the area of Hrvatsko Zagorje. There are some interesting mineral resources in the area of Municipality Jesenje, such as technically- constructional stone and tuff. The stone is represented by the Middle Triassic dolomite and dolomite breccia, which are being exploited in two quarries close to Žutnica on the Gorjak slopes (MARKOVIĆ, 2002). Earlier, it was used for cement industry and as decoration stone. An occurrence of siliceous mineral zeolite in the tuff enables reactivation of the closed quarry. The reason is availability of zeolite as a 21st century mineral for multiple use (medicine, stomatology, cosmetics, protection of soil and vegetation, feeding animals, filtering of water, construction industry etc.).

Geološke karakteristike; Općina Jesenje; Paratethys; Tethys; Okoliš; Perm; Trijas; Eger; Egenburg; Otnang; Kvartar; Formacija; Meljan; Macelj; Aluvij; Vulkanizam; Kamenolom; Zeolit

nije evidentirano

engleski

(Geological characteristics in the area of Jesenje Municipality)

nije evidentirano

geological characteristics; municipality; jesenje; paratethys; tethys; environment; permian; triassic; egerian; eggenburgian; ottnangian; quaternary; fm; meljan; macelj; volcanism; quarries; zeolite

nije evidentirano

Podaci o prilogu

119-120.

2010.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

4. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem, Šibenik, 14-15.10.2010. - Knjiga sažetaka

Horvat, Marija

Zagreb: Hrvatski geološki institut

978-953-6907-23-6

Podaci o skupu

4. Hrvatski Geološki kongres

poster

14.10.2010-15.10.2010

Šibenik, Hrvatska

Povezanost rada

Geologija