hrvatski

Ukidanje Hrvatskog domobranstva i ustroj Jugoslavenske vojske od strane Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba 1918. i 1919. godine

Završetkom Prvog svjetskog rata i raspadom Austro-Ugarske monarhije stvorena je Država S. H. S. koja je svojim postankom utjelovila želje za samostalnošću južnih Slavena od Mađarske i Austrije. Stvaranjem nove državne zajednice, Narodno vijeće S. H. S. preuzelo je vlast i nastojalo uvesti red. Novom mobilizacijom vlast je željela osigurati i materijalna dobra od uništavanja stranih vojnih jedinica koje su se vraćale u domovinu preko teritorija mlade južnoslavenske države. Uz istovremenu demobilizaciju provodila se nova mobilizacija mladića koji su tek po godinama mogli služiti vojsku, kako bi se još više učvrstio red u novoj državi. Nakon ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom proces rasformiranja i demobilizacije Hrvatske vojske nastavi se u većim razmjerima. To je učinjeno da bi se uopće omogućilo provođenje odluka srpskih političara. Ukinućem Hrvatske vojske uklonjena je opasnost od vojne pobune, što je uostalom bio glavni strah projugoslavenski orijentiranih političara u Hrvatskoj i Srbiji te dinastije Karađorđević . Uspostavom Države S. H. S. i kasnijeg Kraljevstva S. H. S. Hrvatska vojska, koja je bila u Prvom svjetskom ratu, je razoružana, a njeno ljudstvo demobilizirano. Do 1. siječnja 1919. stavljeno je u mirovinski i nedjelatni odnos čak 134 časnika nekadašnje austrougarske vojske. U novoj zajedničkoj vojsci dominirali su kao zapovjedni kadar srpski časnici, iako je jedan dio srpske vojske također bio demobiliziran, te bili jak instrument kojim su velikosrpski političari kontrolirali Hrvatsku politiku i samu Hrvatsku za postizanje svojih ciljeva.

Hrvatsko domobranstvo; Narodno vijeće; 1918.; 1919.

nije evidentirano