hrvatski

Pedološke, geološke i geokemijske značajke uzoraka GEMAS projekta u R. Hrvatskoj

Pan-Europski projekt geokemijskog kartiranja poljoprivrednih tala i pašnjaka – GEMAS (GEochemical Mapping of Agricultural Soils and grazing land soils) pokrenut je 2007. godine uz sudjelovanje 35 europskih Geoloških službi, a pod vodstvom EuroGeoSurveys-Geochemistry Expert Group (EGS). Hrvatski geološki institut-Hrvatska geološka služba (HGI-CGS), kao stalna članica EGS-a, sudjelovala je u izvedbi projekta u R. Hrvatskoj. Planom projekta predviđeno je da se na istraživanim lokacijama, pored geokemijskih parametara, utvrde i pedološke značajke tla, zbog čega su u realizaciju projekta bili uključeni i pedolozi s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Uzorkovanje je provedeno po unaprijed definiranoj pravilnoj kvadratnoj mreži 50x50km2 sa slobodom izbora lokacije uzorkovanja unutar kvadrata. Uzorci su uzimani u onim ćelijama čiji je centar pao u područje R. Hrvatske. Na teritoriju R. Hrvatske uzeto je 58 kompozitnih uzoraka od čega 29 na oraničnim površinama, a 29 na trajnim travnatim površinama. Dubina uzorkovanja za poljoprivredno tlo bila je 0-20cm, a za travnate površine 0-10cm. Radi utvrđivanja sistematske pripadnosti tala dodatno su uzimani uzorci iz pedoloških profila (8 lokacija) i iz sondažnih bušotina. Kemijske analize svih uzoraka s projekta napravljene su u ACME Analytical Laboratories, Vancouver (Kanada). Analizirana frakcija bila je <2mm, a uzorci su pripremani u zlatotopci. Analitičke tehnike bile su ICP-AES i ICP-MS. Pedološka analiza uzoraka napravljena je prema HRN ISO standardnim metodama u laboratoriju Zavoda za pedologiju na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, gdje su utvrđena osnovna fizikalna i kemijska svojstva tla. Na 8 reprezentativnih lokacija otvoreni su pedološki profili i analizom je utvrđeno da se na tim lokacijama javlja 6 tipova tla od kojih tri tipa pripadaju odjelu automorfnih, a tri odjelu hidromorfnih tala. Na preostalim lokacijama utvrđeno je 13 tipova tala, odnosno veći broj njihovih nižih jedinica. Od toga, 9 tipova tala pripada odjelu automorfnih tala, a četiri tipa tla odjelu hidromorfnih tala. Podloga većine uzetih uzoraka izgrađena je od karbonatnih stijena jure, krede i paleogena, dok su tercijarne i kvartarne klastične naslage druge po zastupljenosti. Srednja koncentracija 9 potencijalno toksičnih elemenata (As, Cd, Co, Cr, Hg, Mo, Ni, Pb i Zn) veća je u tlima na travnatim površinama za razliku od poljoprivrednih tala. Na slici 1. prikazana je prostorna raspodjela nikla. Poljoprivredna tla pokazuju veće koncentracije makroelemenata K, Ca, Mg i P.

GEMAS ; poljoprivredno tlo ; tlo pašnjaka ; geokemija ; Hrvatska

nije evidentirano