hrvatski

Znanja djece mlađe školske dobi o probavnom sustavu

Probavni sustav je sustav organa koji služi za prenošenje hranjivih tvari iz okolice u organizam. Hranu je potrebno preraditi u oblike koji će ući u svaku stanicu te joj dati energiju. Najprije se unosi u usta gdje ju zubima žvačemo i usitnjavamo, a jezikom miješamo sa slinom koja nam olakšava gutanje. Ždrijelo, kao križište dišnog i probavnog sustava nastavlja se u jednjak, cjevasti mišićni organ obavijen s unutrašnje strane sluznicom, koji potiskuje hranu u želudac. Želučane kretnje miješaju i potiskuju hranu. Takva izmiješana kašasta hrana zove se himus. Najvažniji želučani enzim je pepsin koji razgrađuje bjelančevine. Nakon želuca hrana prelazi u dvanaesnik gdje se ulijeva glavni žučovod iz jetre i gdje se spaja s gušteračom. U tankome crijevu hrana se miješa s probavnim enzimima. Unutrašnjost crijeva obložena je sluznicom koja sadrži mnogo crijevnih resica koje probavljaju hranu do kraja. Kasnije hrana prelazi u debelo crijevo gdje i završava probava, a neprobavljeni ostaci izlaze van kroz čmar. U probavi hrane još pomažu organi jetra sa žuči i gušterača. Izmjena tvari ili metabolizam su sve kemijske reakcije koje se događaju unutar svakoga organizma. Tvari se pretvaraju iz jednih u druge, a oslobađa se energija i toplina. Za sintezu raznih tvari, aktivan prijenos tvari kroz stanične opne, kontrakcije mišića, rad srca, rad živčanoga sustava i apsorpciju hranjivih tvari iz probavnoga sustava potrebna je energija. Pri pretvaranju energije iz jednog oblika u drugi, energija se ne može niti uništavati, niti stvarati, dakle, postoji ravnoteža u primanju i potrošnji, ali ipak je važno znati se pravilno hraniti i voditi računa o energetskoj vrijednosti hrane. Hrana također treba imati i dovoljne količine vitamina svih skupina jer su oni prijeko potrebni za obavljanje metaboličkih procesa. Moramo ih unositi u organizam jer ih ne možemo proizvesti sami, a njihov nedostatak može uzrokovati razne poremećaje. Osim vitamina, u organizam je potrebno unositi mineralne tvari i druge elemente kao što su natrij, kalcij, kalij, fosfor, željezo, magnezij i jod. Većina bolesti probavnoga sustava danas je vrlo rijetka. Od bakterijskih bolesti možemo izdvojiti trbušni tifus, salmoneloze, šigelozu, koleru, botulizam i otrovanje hranom, a od virusnih hepatitis A. Parazitske bolesti su: amebijaza, lamblijaza, trihineloza, te zaraženost metiljima, svinjskom, goveđom i pasjom trakavicom, bijelom glisticom i dječjom glistom. Karijes je danas najučestalija bolest u čovjeka, te kao čest zdravstveni problem, ugrožava zdravlje zuba i sluznice i ima veliki utjecaj na kvalitetu života pojedinca. Nečisti su zubi prekriveni slojem ljepljive sluzave mase koja sadrži ostatke hrane, slinu i razne bakterije. Taj se sloj naziva zubni plak na kojemu se razvijaju karijesogene bakterije koje uzrokuju karijes zuba. Karijes je potrebno što prije liječiti tako da se brušenjem odstrani pokvareni dio, a u zub stavi plomba. Svrha moga diplomskoga rada bila je istražiti kolika su znanja djece mlađe školske dobi o probavnome sustavu prije nego o tome nešto nauče u školi. Kao izvor podataka koristila sam test znanja sastavljen od 15 pitanja zatvorenog tipa, a uzorak je bio 89 djece iz 4 četvrta razreda u osnovnoj školi „Mato Lovrak” u Novoj Gradiški. Nakon analize odgovora na pitanja iz testa uočila sam kako su najuspješniji bili učenici 4.b razreda s prosjekom od 65% točnih odgovora po učeniku. 4.c razred bio je najlošiji s prosjekom od 55% točnih odgovora po učeniku. Razlike u znanju između dječaka i djevojčica nije se bitno razlikovalo. Najveća uočena razlika bila je u 4.d od 7%. Učenici su o organima probave znali vrlo malo, uglavnom o zdravoj prehrani, ali su pokazali veliko zanimanje za ovaj sustav organa. Proučavajući udžbenike četvrtih razreda, uočila sam velike razlike u načinu obrade ovoga sustava organa. Samo je u jednom ovaj sustav organa bio predviđen kao zasebna nastavna jedinica, a u ostalima u sklopu još jednoga sustava organa ili promatran kao dio cijeloga ljudskoga organizma. U 4.b razredu održala sam nastavni sat obrade o organima probave. Učenici su bili jako zainteresirani i brzo su svladali novo gradivo. S oduševljenjem su reagirali na ono što sam im ponudila, a njihovo znanje nije bilo prošireno samo činjenicama o organima probave i probavi hrane, nego i šire, o zdravoj prehrani i zaštiti od bolesti i poremećaja.

probavni sustav; testiranje znanja; razredna nastava

nije evidentirano