hrvatski

Utjecaj poreznih izdataka na ekonomske učinke oporezivanja dobiti i djelovanje hrvatske porezne administracije

Izvršna vlast često uvodi posebne "porezne pogodnosti" kojima želi postići različite ekonomske, socijalne, kulturne i druge ciljeve javne politike. Takve pogodnosti u najširem smislu predstavljaju porezne izdatke (eng. tax expenditures). Javljaju se u različitim oblicima: od poreznih izuzeća, povlastica, olakšica, oslobođenja, poticaja, do odbitaka poreza, i drugih načina umanjenja porezne osnovice ili obveze plaćanja poreza kojima se smanjuju proračunski prihodi. I hrvatski porezni sustav poznaje takve porezne pogodnosti, no rijetko su istraživani njihovi učinci na državni proračun. Ovaj rad imao je cilj analizirati porezne izdatke u sustavu oporezivanja dobiti. Analiza je, između ostalog, pokazala da u razdoblju 2000.-08. porezni izdaci, mjereni metodom izgubljenih poreznih prihoda, rastu i u apsolutnim i u relativnim iznosima ; da je sustav oporezivanja dobiti izvrgnut čestim i brojnim zakonodavnim promjenama, najčešće upravo u području poreznih izdataka, ali je ujedno analiza učinkovitosti Porezne uprave (posebice udio ukupnih troškova PU u poreznim prihodima)pokazala da unatoč tim brojnim promjenama izdaci nisu bitno utjecali na smanjenje njezine učinkovitosti ; te, konačno, da su porezni izdaci neadekvatan instrument unaprjeđenja ekonomskog položaja određenih gospodarskih grana i posebnih zemljopisnih područja. Naime, analiza ekonomskih pokazatelja (neto dohoci i izvorni prihodi općinskih i gradskih proračuna po stanovniku), pokazatelja strukturnih poteškoća (stope nezaposlenosti i zaposlenosti) te drugih pokazatelja (poslovanje poduzetnika i razvoj poduzetništva) rezultirala je činjenicom da, unatoč brojnim poreznim pogodnostima, posebno porezno tretirana područja, u odnosu na ostatak i na cijelu Hrvatsku, obilježavaju slabiji i ispodprosječni rezultati i pokazatelji (niži neto dohoci po stanovniku, višestruko niži izvorni prihodi, više stope nezaposlenosti, sporiji pad stope nezaposlenosti, niže stope zaposlenosti, niža profitabilnost te slabiji razvoj poduzetništva). Ovakav slabiji razvoj posebno porezno tretiranih područja navodi na potrebu povezivanja i kontinuirane analize danih poreznih olakšica i oslobođenja u oporezivanju dobiti s gospodarskim i fiskalnim učincima njihova postojanja. Za tako nešto nužno je razvijati kvalitetnu statističku bazu. Kako je Hrvatska pregovorima oko ulaska u Europsku uniju preuzela i obvezu prilagodbe njezinim pravilima i zakonodavstvu, opstanak instrumentarija poreznih izdataka u ovakvom obliku vrlo je upitno, te će hrvatske porezne vlasti nužno morati vršiti njihovu daljnju prilagodbu.

Porezni izdaci ; posebno porezno tretirana područja ; ekonomski učinci

nije evidentirano