hrvatski

Civilno društvo kao partner u bolonjskom procesu

Kao cjelokupan reformski proces Bolonja je usmjerena na "proizvodnju znanja": izlazne razine znanja, bodove, brojnost umrežavanja i suradnji, broj studenata/ica, veću zapošljivost i još cijeli niz konkretnih zahtjeva. Jedan od takvih svakako jest i preporuka za većom suradnjom sveučilišta s lokalnom zajednicom i civilnim društvom. Za sociologiju kao znanost, ali i kao "društveno primjenjivu" struku ovakva preporuka ponovno aktualizira neka od ključnih pitanja: lokalno kontekstualiziranje sociologije, problem angažmana i vrijednosne orijentacije te odnos prema organizacijama civilnoga društva. Izlaganjem želim ukazati na potrebu da se sociološki interes za civilno društvo pomakne s njega kao isključivo predmeta istraživanja, prema stvaranju intenzivnijih odnosa s organizacijama civilnog društva, koje se javljaju kao aktivni partneri u bolonjskoj obrazovnoj proizvodnji. Organizacije civilnog društva brže otkrivaju interese i potrebe lokalne zajednice. Svojim djelovanjem također izravno utječu na njezinu promjenu i na društveno- -okolišne uvjete općenito. Nadalje, organizacije civilnog društva se mogu javljati kao potencijalni financijeri istraživanja. Konačno, one i same mogu nuditi obrazovne sadržaje, pri čemu su u poziciji promovirati «radikalnije» pristupe istraživanju i poučavanju. U ovoj svojoj (obrazovnoj) ulozi, organizacije civilnog društva studentima/icama mogu poslužiti kao radilište (mjesto izvođenja prakse). Uz izloženost novim načinama rada u procesu obrazovanja, u ovakvoj bi se praksi upoznali/e i s vještinama kao što je prijavljivanje projekata za financiranje, koje hrvatska znanstvena zajednica još nema u dovoljnoj mjeri. Bolonjski proces otvara prostor i za ovakve «korektive» ekonomizmu.

civilno društvo; bolonjski proces; sociologija; obrazovanje

nije evidentirano