hrvatski

Procjena oborinskih ekstrema u Hrvatskoj

Svake godine prirodne katastrofe uzrokuju gubitak mnogih ljudskih života i značajne materijalne štete. Razumijevanje uzroka i posljedica takvih ekstremnih događaja naglo se razvilo posljednjih nekoliko desetljeća. To znanje rezultiralo je kartama hazarda, građevinskim normama i planiranjem sustava za uzbunjivanje te pomaže da se bolje pripremimo za suočavanje s budućim scenarijima. Poznavanje klimatskog rizika pomaže u procesima njegovog ublažavanja. Postoji tendencija podcjenjivanja rizika od prirodnih hazarda, kada se katastrofalan događaj nije dogodio dugo vremena. Zbog velike klimatske varijabilnosti i promjena važno je procijeniti rijetke, ali ipak moguće ekstremne događaje s velikim povratnim periodima od desetljeća ili čak stoljeća, kako bi i procjene vjerojatnosti šteta koje uzrokuju bile realnije. U ovom radu će se diskutirati oborina i njezini ekstremni parametri koji se mogu prevesti u ekstremne događaje s potencijalno velikim štetama: kratkotrajne intenzivne oborine – ulazni parametar za projektiranje odvodnje i sprečavanje poplavljivanja u gradovima, pojavljivanje jakih dugotrajnih oborina – jedan od ulaznih parametara za procjenu hidrološke poplave, te ulazni parametar za matematičke modele koje osiguravatelji koriste u procjeni rizika od prirodnih nepogoda.

jaka oborina; oborinski rizik; Hrvatska

nije evidentirano