hrvatski

Usporedba sezonskih klimatskih varijacija u Hrvatskoj i temperaturnih anomalija u tropskom Pacifiku

U ovom je radu prikazan klimatski odziv atmosferskih parametara iznad Europe i mjerenih podataka u Hrvatskoj na prisilno djelovanje temperaturnih anomalija u tropskom Pacifiku. Korišteni su mjesečni podaci 45-godišnje reanalize (ERA40) Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena, kao i podaci s postaja u Hrvatskoj. Za razdoblje od rujna 1957. do kolovoza 2002. izračunate su sezonske anomalije sljedećih parametara: površinske temperature mora (SST), prizemni tlak (MSLP), geopotencijal na 500 hPa (Z500), temperatura zraka na 850 hPa (T850), zonalna i meridionalna komponenta vjetra na 200 hPa (u200 i v200), temperatura zraka na 2m (T2m), prizemni tlak (p) i oborina (r). SST anomalije su, prema Niño3 i Niño3.4 indeksu, razvrstane u umjerene i jake događaje. Ovisno o kategorizaciji događaja, prema kriteriju zimske standardne devijacije (1SD), izdvojene su anomalije parametra za koji je analiziran odziv pomoću koeficijenata korelacije. Korelacije su računate najprije za sve događaje zajedno, potom za umjerene i jake događaje. Također se razmatrao i posebno utjecaj jakih hladnih i jakih toplih događaja na atmosferu, kao i njezin odziv s vremenskim pomakom od 1, 2 i 3 mjeseca. Kao komplement analizi koeficijenata korelacije razmatrani su i kompoziti anomalija. Najveći koeficijenti korelacije za jake zimske tople događaje i sve atmosferske parametre (MSLP, Z500, u200 i v200), osim T850, iznad južne Europe dobiveni su za vremenski pomak od 1-og mjeseca. Za jake hladne događaje, najveće se korelacije javljaju tek u proljeće nakon hladnog događaja. Analizom kompozita za jake hladne i jake tople događaje, pokazalo se da atmosferska polja iznad Europe imaju sličan odziv zimi kao i u sezoni s pomakom od 1-og mjeseca, neovisno o vrsti kompozita. Linearna veza anomalija parametara u Hrvatskoj sa SST anomalijama jača za jake tople i jake hladne događaje, osobito u zimu i jesen. Suprotni koeficijenti korelacije dobiveni su za T2m i tlak u slučaju jakih hladnih događaja u odnosu na jake tople događaje, dok za oborinu ovo nije slučaj. Općenito su koeficijenti korelacije nešto veći za Niño3.4 indeks u usporedbi s Niño3 indeksom. Kompozitna anomalija T2m u svim sezonama ima suprotan odziv na jake tople i jake hladne ENSO događaje. Za tlak se to uočava tek u proljeće nakon ENSO događaja, dok je odziv oborine u svim sezonama jednak (negativan).

anomalija površinske temperature mora ekvatorskog Pacifika; daljinski utjecaj ENSO događaja; koeficijenti korelacije i analiza toplih i hladnih skupova događaja

nije evidentirano