hrvatski

Rizična ponašanja djece i mladih

Stručnjaci različitih znanstvenih područja pokušavaju iznaći odgovor zašto neka djeca i mladi koji su izloženi rizičnim činiteljima ne usvajaju rizično ponašanje, za razliku od drugih koji se nalaze u istim ili sličnim okolnostima, koji im ne podliježu. Uzročnost asocijalnih i često rizičnih ponašanja djece kao i odraslih neminovno je razmatrati u kontekstu generičkog i ekološkog modela koji polaze od osobnih crta ličnosti, kulturnog konteksta, socijalno-ekonomskog sustava, obrazovanja i drugih činitelja na mikro i makro razini. Autorice u empirijskom dijelu rada prezentiraju rezultate istraživanja o zapažanjima nastavnika i odgajatelja o aktualnim pedagoškim problemima – asocijalnim ponašanjima – djece i mladih ; problemskim područjima i aktivnostima na planu primarne prevencije u predškolskim, osnovno školskim i srednjoškolskim ustanovama, suradnji s roditeljima i samopercepciji nastavnika osobne odgojne kompetencije. Za potrebe istraživanja konstruiran je anketni upitnik, te primijenjen na uzorku od 196 ispitanika odgojno–obrazovnih djelatnika osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj, 2008. godine. Rezultati istraživanja ukazuju na mnoštvo problema u području odgoja i obrazovanja koje je nužno temeljito istražiti, te poduzeti širu društvenu akciju njihova rješavanja. Marginaliziranje problema koje se primjećuje u socijalnoj okolini pridonosi porastu asocijalnih ponašanja djece (politoksikomanija, «bringe drinking», «hook up» kultura, rizične vožnje i napuštanje škole i dr.). Rezultati ispitivanja mogli bi pomoći pri fokusiranju na neke prioritete u odgojno-obrazovnoj i široj socijalnoj podršci u cilju primarne prevencije asocijalnih (rizičnih) ponašanja.

asocijalna ponašanja; politoksikomanija; alkoholizam; rani seksualni odnosi; djeca; roditelji; učitelji; odgojne kompetencije; primarna prevencija

nije evidentirano