hrvatski

Odnos "filozofijskog vjerovanja" i objavljene religije u Karla Jaspersa

Članak analizira Jaspersovu ideju »fi lozofi jske vjere« i njezin odnos prema religiji. Iako nije napisao knjigu koja bi se izričito bavila fi lozofi jom religije, njegova se fi lozofi ja, u određenom smislu, može označiti kao »Religionsphilosophie«. Jaspersovu se fi lozofi ju ne može okarakterizirati kao kršćansku fi lozofi ju, ali očito je kako postoje određene analogije između kršćanstva i njegove fi lozofi jske vjere. »Filozofi jska vjera« jedan je od ključnih Jaspersovih fi lozofi jskih koncepata, a predstavlja treći put između isključivosti religijâ i empirijskih znanosti. Jer ne želi biti niti naprosto konfesionalna »vjeroispovijest«, i samu sebe razumije kao apel za čovjekovu slobodu, fi lozofi jska se vjera ne može ispovijedati u defi niranim stavovima, ali se može izreći u stavovima – »fi lozofi jskim sadržajima vjerovanja«. Pet je temeljnih stavova: »Bog jest«, »opstoji bezuvjetni zahtjev«, »čovjek je konačan i nedovršiv«, »čovjek može živjeti pod Božjim vodstvom«, »svijet ima iščezavajući opstanak između Boga i egzistencije «. Ti sadržaji nisu obvezno znanje, već radije svaki od njih ima svoj izvor u osobnom iskustvu egzistencije – izvor su čovjeke slobode. Stoga su, prema Jaspersovu mišljenju, u suprotnosti s konfesionalnim religijama. Kao posljedica te suprotnosti, odnos se fi lozofi jskog vjerovanja i objavljene religije može karakterizirati kao »borba«: fi lozofi jska se vjera bori protiv religijskog zahtjeva za isključivošću, a za istinsku »biblijsku religiju« (kako je Jaspers razumije). Biblijska je religija (integrirana u fi lozofi jsku vjeru) Jaspersu mnogo više od crkvenog kršćanstva koje on izričito odbacuje. U kršćanstvu se polog vjere smatra apsolutnom, isključujućom istinom. U fi lozofi jskoj je vjeri istina skrivena, a čovjek je slobodan od religijskih dogmi.

Karl Jaspers; kritika religije; fi lozofi jska vjera; religijska vjera; egzistencija; transcendencija

nije evidentirano