hrvatski

Gospodarenje otpadom

Uloga polimera u svakodnevnom životu od velikog je značaja, a u budućnosti će njihova važnost sve više rasti. Polimeri omogućavaju razvoj društva visoke energijske učinkovitosti, imaju bitnu ulogu u zaštiti okoliša, te društvenim i ekonomskim dimenzijama održivog razvoja. Porast potražnje proizvoda koji sadrže polimere nužno povlači za sobom sve veću količinu plastičnog otpada. Iz navedenog je vidljiva potreba za mudrim gospodarenjem plastičnim otpadom. U posljednje vrijeme zamijećen je trend porasta svijesti o toj problematici, te se stoga uvode mjere kako taj otpad ne bi završavao na odlagalištima otpada. Kako bi upravljanje otpadom bilo što učinkovitije potrebno je u prvom redu njegovo izbjegavanje, ponovna uporaba, materijalna oporaba (recikliranje), kemijska oporaba i energijska oporaba. Jedino preostalo rješenje koje se nameće, a u Hrvatskoj je najčešće jest odlaganje, koje je ujedno i najnepovoljnije. Osam država članica EU te Norveška i Švicarska oporabile su više od 80 % korištene plastike. Te zemlje su usvojile integriranu strategiju upravljanja resursima koristeći različite pristupe gospodarenja otpadom s najboljim ekološkim i ekonomskim izborima. U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 143 000 tona plastičnoga otpada, od čega se 15 % oporabi što je daleko ispod europskog prosjeka. Postavljen je i zadatak izgradnje energana na otpad (najviše dvije, od kojih jedna u Zagrebu) i razvoj županijskih odlagališta na kojima bi se provodila biološko-mehanička oporaba otpada čime bi se količine komunalnog otpada smanjile.

Gospodarenje otpadom u EU i RH; komunalni otpad

nije evidentirano