Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Razlike u procjeni usvojenosti vještina grube i fine motorike djece s intelektualnim oštećenjem (CROSBI ID 569823)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Pintarić Mlinar, Lj., Fulgosi Masnjak, R. Razlike u procjeni usvojenosti vještina grube i fine motorike djece s intelektualnim oštećenjem / „Differences in assessing gross-motor and fine motor skills of children with intellectual disabilities“ // Knjiga sažetaka 7. međunarodnog znanstvenog skupa /Istraživanja u edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima / Ferić Šlehan, Martina ; Kranželić, Valentina ; Stošić, Jasmina (ur.). Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007. str. 184-185

Podaci o odgovornosti

Pintarić Mlinar, Lj., Fulgosi Masnjak, R.

hrvatski

Razlike u procjeni usvojenosti vještina grube i fine motorike djece s intelektualnim oštećenjem

Poznate činjenice o značaju razvoja motorike u najranijoj djetetovoj dobi našle su i u Hrvatskoj široku primjenu u odabiru obrazaca terapijskog (habilitacijskog i rehabilitacijskog) rada s djecom rođenom s različitim čimbenicima rizika. U uzorku djece s teškoćama u razvoju (primarno sumnjom na intelektualno oštećenje), u dobi od 3 do 11 godina starosti (N = 62), većina roditelja izvještava o uključivanju u terapijske postupke medicinske gimnastike, odnosno fizioterapije prije prve godine života. Nerijetko, međutim, ovo im je bio i jedini vid ponuđenog (re)habilitacijskog tretmana do druge godine života ili čak i duže. Imajući u vidu progonostičku vrijednost praćenja razvoja držanja glave, sjedenja i hodanja, tj. povezanost razvoja motorike s psihičkim razvojem djeteta u prve dvije godine života (Čuturić, 2001), ove podatke možemo prihvatiti s odobravanjem. Problem, međutim, koji je od strane roditelja naznačen, govori u prilog njihovoj relativnoj izoliranosti pri isključivo medicinskim tretmanima, nedovoljnom broju termina i nesigurnosti pri pokušaju ponavljanja demonstriranih vježbi. Nadalje, poteškoće u dostupnosti programa za poticanje razvoja fine motorike ili bolje rečeno, nedostupnost nastavka terapijskih postupaka nakon što je dijete prohodalo, rezultiraju u lošijim obrascima usvojenih vještina grube i fine motorike, tj. njihova značajnog zaostajanja u dijelu populacije s intelektualnim oštećenjem. Cilj je ovog rada bio usporediti rezultate procjene usvojenosti vještina grube i fine motorike, izabranim dijelom mjernog sustava AEPS ( Bricker, 1999), od strane roditelja i od strane stručnjaka. Rezultati govore o većim razlikama između procjenjivača na zadacima za procjenu fine motorike (sumarni rezultat) nego u procjeni vještina grube motorike. Zanimljivo je pak da se ove razlike pripisuju u većem dijelu roditeljskoj subjektivnosti pri obraćanju pažnje ili davanju veće važnosti samo određenim opserviranim vještinama.

razvoj motorike; intelektualno oštećenje; roditelji

nije evidentirano

engleski

„Differences in assessing gross-motor and fine motor skills of children with intellectual disabilities“

Poznate činjenice o značaju razvoja motorike u najranijoj djetetovoj dobi našle su i u Hrvatskoj široku primjenu u odabiru obrazaca terapijskog (habilitacijskog i rehabilitacijskog) rada s djecom rođenom s različitim čimbenicima rizika. U uzorku djece s teškoćama u razvoju (primarno sumnjom na intelektualno oštećenje), u dobi od 3 do 11 godina starosti (N = 62), većina roditelja izvještava o uključivanju u terapijske postupke medicinske gimnastike, odnosno fizioterapije prije prve godine života. Nerijetko, međutim, ovo im je bio i jedini vid ponuđenog (re)habilitacijskog tretmana do druge godine života ili čak i duže. Imajući u vidu progonostičku vrijednost praćenja razvoja držanja glave, sjedenja i hodanja, tj. povezanost razvoja motorike s psihičkim razvojem djeteta u prve dvije godine života (Čuturić, 2001), ove podatke možemo prihvatiti s odobravanjem. Problem, međutim, koji je od strane roditelja naznačen, govori u prilog njihovoj relativnoj izoliranosti pri isključivo medicinskim tretmanima, nedovoljnom broju termina i nesigurnosti pri pokušaju ponavljanja demonstriranih vježbi. Nadalje, poteškoće u dostupnosti programa za poticanje razvoja fine motorike ili bolje rečeno, nedostupnost nastavka terapijskih postupaka nakon što je dijete prohodalo, rezultiraju u lošijim obrascima usvojenih vještina grube i fine motorike, tj. njihova značajnog zaostajanja u dijelu populacije s intelektualnim oštećenjem. Cilj je ovog rada bio usporediti rezultate procjene usvojenosti vještina grube i fine motorike, izabranim dijelom mjernog sustava AEPS ( Bricker, 1999), od strane roditelja i od strane stručnjaka. Rezultati govore o većim razlikama između procjenjivača na zadacima za procjenu fine motorike (sumarni rezultat) nego u procjeni vještina grube motorike. Zanimljivo je pak da se ove razlike pripisuju u većem dijelu roditeljskoj subjektivnosti pri obraćanju pažnje ili davanju veće važnosti samo određenim opserviranim vještinama.

motor development; intellectual disability; parents

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o prilogu

184-185.

2007.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Knjiga sažetaka 7. međunarodnog znanstvenog skupa /Istraživanja u edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima

Ferić Šlehan, Martina ; Kranželić, Valentina ; Stošić, Jasmina

Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Podaci o skupu

ISTRAŽIVANJA U EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKIM ZNANOSTIMA

poster

14.07.2007-16.07.2007

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Pedagogija