hrvatski

Nemuslimani i funkcioniranje predmodernoga multikonfesionalnoga društva u osmanskoj Bosni (1463. - oko 1750.)

Osmansko Carstvo bilo je tipična islamska država sa velikim brojem nemuslimanskih podanika, ali njegov pravni sustav bio je nešto drugačiji od pravnih sustava njegovih prethodnica. Uz islamsko pravo ili šerijat, zakonodavstvo Carstva temeljilo se i na sultanskom örfî pravu ili kanunu, koje je trebalo služiti pragmatičnim državnim potrebama i interesima. Državno zakonodavstvo bilo je u najvećoj mjeri vođeno državnim interesima, što je ponekad moglo biti povoljno za nemuslimane, ali se dešavalo i da državni interesi krnje neka prava nemuslimana. S druge strane, šerijat je u principu držao nemuslimane u podređenom položaju u odnosu na muslimane, ali su ipak njime osnovna prava nemuslimana bila zagarantirana. Na konkretan položaj i prava nemuslimana svakako su imali utjecaja i drugi faktori, poput geografskih, geostrateških, demografskih, socijalnih, političkih, diplomatskih ili vojnih datosti, što je dolazilo do punog izražaja u samoj primjeni zakonodavstva, odnosno u sudskoj praksi. S druge strane, analiza protokola kadijskog suda u Sarajevu pokazala je da su nemuslimani slobodno i učestalo pristupali kadijskom sudu, koji je djelovao kao javni državni sud otvoren svim stanovnicima bez obzira na vjersku pripadnost. Područje istraživanja je ograničeno na osmansku provinciju Bosnu, uz povremene reference na i usporedbe sa susjednim krajevima, ali i sa drugim provincijama Carstva. Problem je analiziran kao proces “dugog trajanja” od gotovo tri stoljeća, od vremena dolaska Bosne pod osmansku vlast do sredine 18. stoljeća, kada se društvene, ekonomske, političke i vjerske strukture nepovratno mijenjaju.

Osmansko Carstvo; islam; šerijat; kadijski sud; nemuslimani; katolici; pravoslavci; Židovi; tolerancija; diskriminacija; pluralizam

nije evidentirano