hrvatski

Specifični rehabilitacijski programi, profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba oštećena vida

Istraživanja koja se bave psihosocijalnim implikacijama oštećenja vida upućuju na činjenicu da neposredna okolina, društvo i drugi čimbenici utječu na prisutnost i uključivanje osoba oštećena vida u različite obrazovne, rehabilitacijske programe i druge programe podrške. Ishodi svih specifičnih rehabilitacijskih programa imaju za cilj kontinuirano pridonositi razvoju samostalnosti slijepe osobe. Samostalnost osobe oštećena vida rezultat je osobnog razvoja i usvajanja različitih kompetencija. Razina samostalnosti osobe oštećena vida, svaka usvojena vještina i kompetencija, doprinosi ukupnoj kvaliteti života osoba oštećena vida, utječe na osobno zadovoljstvo i socijalnu uključenost. Kako bi se ostvarila ciljana podrška, poželjno je da programi budu usmjereni na potrebe same osobe uvažavajući: dob, individualne sposobnosti, adaptivni potencijal, prijašnje iskustvo i uključenost u slične programe i dr. Programe podrške realiziraju specijalizirani centri (financiranih iz različitih resornih ministarstava), udruge ili savezi udruga. Ustanove same odabiru organizacijske oblici, te se u pristupu značajno razlikuju. Programi se provode terenski, stacionarno ili kombinacijom organizacijskih oblika. Terenska realizacija programa provodi se: (1) u domu i zajednici korisnika, (2) odgojno-obrazovnoj ustanovi u mjestu stanovanja, (3) radnom mjestu. Programi u specijaliziranim centrima ili rehabilitacijskim kampovima, najčešće se provode uz osiguran: (1) trajni smještaj ; (2) privremeni smještaj. Profesionalna integracija osoba oštećena vida pretpostavlja socijalnu i profesionalnu interakciju slijepih i videćih osoba, a ista doprinosi socijalnoj integraciji osoba oštećena vida odrasle dobi. Kontinuirana radna aktivnost doprinosi ekonomskoj stabilnosti, samostalnosti, funkcionalnom i socijalnom zdravlju osobe. Zapošljavanje i zadržavanje radnog mjesta važno je razdoblje u životu svake slijepe osobe motivirane za konkuriranje na otvorenom tržištu rada. Tranzitivno razdoblje, koje počinje nakon završenog programa osposobljavanja i rehabilitacije do uspješnog zapošljavanja, iznimno je važno. U ovom razdoblju osoba oštećena vida rabi sve usvojene vještine, ali i „vještine zapošljavanja“ tj. „employability skills“. Bez obzira na uspješnost profesionalne i specifične rehabilitacije, uspješnije će se zaposliti osobe one osobe koje uz specifične vještine imaju usvojene „vještine zapošljavanja“. Zapošljavanje slijepih i slabovidnih osoba polučilo bi bolje rezultate te bilo učinkovitije kada bi se aktivnostima zapošljavanja pristupalo timski. Razvoj pozitivnih strategija primjećuje se i u Hrvatskoj, usvajanjem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 143/02, 33/05), koji uređuje pravo na rehabilitaciju, zapošljavanje i rad, zapošljavanje i rad na otvorenom tržištu rada, zapošljavanje pod posebnim uvjetima, mjere za poticanje zapošljavanja i rada i dr.

rehabilitacija; profesionalna rehabilitacija; zapošljavanje osoba oštećena vida

nije evidentirano