hrvatski

Položaj i integracija novih imigrantskih grupa u južnoeuropskim i srednjoistočnoeuropskim zemljama članicama Europske unije

Rad se bavi društvenim položajem i integracijom novih imigrantskih grupa u četiri južnoeuropske (Italija, Španjolska, Portugal i Grčka), i četiri srednjostočnoeuropske zemlje (Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka), članice EU. U radu se prvenstveno analiziraju radni imigranti, državljani trećih zemalja te u manjoj mjeri državljani EU, iako se pored radnih osvrće i na ostale kategorije imigranata kao što su: “etnički” migranti, povratnici, tražitelji azila i dr. Analizi se pristupa s makro perspektive, kroz institucionalnu strukturu društvnog sistema. Pri tome se obuhvaćaju dvije dimenzije integracijskog procesa: društveno-ekonomska i pravno-politička. Indikatori društveno-ekonomske integracije imigranata su: stopa zaposlenosti, stručna sprema, vrsta zanimanja, visina prihoda, sudjelovanje u programima socijalne države i korištenje usluga socijalne države. Indikatori pravno-političke dimenzije integracije su: vrsta boravišne dozvole, politika te stopa naturalizacije i politička participacija imigranata. Rezultati istraživanja potvrdili su polaznu hipotezu kojom se tvrdi da je integracija novih imigrantskih grupa u analiziranim zemljama višedimenzionalan i fragmentaran proces koji u najvećoj mjeri ovisi o institucionalnoj i organizacijskoj strukturi nacije-države. Također je potvrđeno da strukturna obilježja gospodarstava zemalja primitaka (stalna potreba tržišta rada za jeftinom i fleksibilnom radnom snagom) utječu na veličinu i sastav imigracijskog priljeva. Nezakonite prakse u gospodarskom sektoru (nezakoniti rad) u zemljama primitaka povećavaju ilegalne imigracijske tokove. Segmentacija tržišta rada utječe na formiranje etničkih enklava. Integracija imigranata odvija se unutar nacionalnih socijetalnih jedinica te je pažnja usmjerena na pitanja važna za održavanje nacije-države. Shvaća ju se kao jednosmjeran proces u kojem društvo primitka treba ostati nepromijenjeno. Stopa naturalizacije pripadnika novih imigrantskih grupa iznimno je niska s obzirom da u svim analiziranim zemljama prevladava ius sanguinis načelo stjecanja državljanstva. Ishod integracijskog procesa u puno većoj mjeri ovisi o institucionalnoj strukturi društva primitka i njegovu odnosu prema imigrantima nego o samim imigrantima.

imigranti; integracija; imigracijski priljev; naturalizacija; južnoeuropske zemlje; srednjoistočnoeuropske zemlje; migracijske politike; migracije

nije evidentirano