hrvatski

Courseware u inteligentnim tutorskim sustavima

Mnogi na školu gledaju kao na postojan (nepromjenjiv) podsustav društva koji stoički odolijeva promjenama u društvu. Takvo poimanje mogla bi opravdati činjenica da je naš školski sustav star više od 200 godina, i da za sve to vrijeme nije ukinut. Međutim, svaki školski sustav bez obzira na mjesto i vrijeme ima karakteristiku da je promjenjiv. Razlog tih promjena jesu školske reforme, a one su nužne zbog stalnih društveno-ekonomskih promjena. Ipak, školski sustav do reforme iz 1958. nije pretrpio bitnih organizacijskih (unutarnjih) promjena vezanih za učenje i poučavanje. To su bile uglavnom vanjske promjene vezane za opći ustroj škole. Takvo što moguće je sagledati kroz neke od sljedećih tvrdnji: - do danas su zadržani elementi (što ih je uveo Kommensky u 17. st.) kao: razred, nastavni sat, nastavni plan i program, školska godina - naglasak je postavljen na kvantitetu činjeničnih znanja - nastava se vodi po kriteriju prosječnog (“idealnog”) učenika - rad je uglavnom frontalni, a dominantna metoda rada je usmeno izlaganje - struktura nastavnog sata je stereotipna - upotreba nastavnih sredstava i pomagala svodi se na korištenje ploče i krede. Suvremeno društvo svjesno je navedenih nedostataka takvog tradicionalnog školstva. Stoga školu usvaja kao podsustav društva podložan promjenama koje uvjetuju njen razvoj. Na osnovu toga ponikle su i neke nove ideje o suvremenom učenju i poučavanju koje su nositelji organizacijskih promjena u našem školskom obrazovnom sustavu. Više je čimbenika koji mogu potaknuti te promjene i realizirati postojeće ideje. Poseban značaj u tome imaju informacijske tehnologije. Svoju veliku primjenu i zastupljenost, informacijske tehnologije ostvaruju na poljima društvene i poslovne komunikacije. S obzirom na njihovu važnost izrasla je potreba za njihovom primjenom u procesu obrazovanja. Primjena informacijskih tehnologija pružila je mogućnost mnogim metodičarima i informatičkim stručnjacima da za potrebe samostalnijeg i primjerenijeg učenja i poučavanja izrade posebne programe. Jedan od takvih metodički oblikovanih programa, prilagođen da se izvodi na računalu, je i courseware. Uvodnom raspravom kao prvim poglavljem iznesene su odrednice tradicionalnog školskog sustava, ali i smjernice za razvoj suvremenog društva. O značenju informacijskih tehnologija u nastavi raspravlja se u drugom poglavlju. Pored navedenog iznesen je pregled razvoja računalnih sustava za učenje i poučavanje, između kojih nas više zanima inteligentna hipermedijska autorska ljuska TExSys zbog kritike tog sustava. Treće poglavlje o courseware-u zaokuplja najveću pozornost. Pristupa se teoretskom pojašnjenju tog pojma i njegovoj strukturnoj razradi na općoj razini. Nadalje je na praktičnoj razini, u sklopu područnog znanja o prometnim znakovima za učenike nižih razreda osnovne škole, prikazan konkretan primjer courseware-a za nastavnu temu “PROMET". Četvrto poglavlje odnosi se na popis čvorova i veza u bazi znanja “Prometni znakovi”. Zaključak je dat u petom poglavlju, a sadrži osvrt na cjelokupni rad. Popis korištene literature nalazi se u šestom poglavlju.

Courseware;Suvremene informacijske tehnologije; Hipermedijska autorska ljuska; Baza znanja

nije evidentirano