hrvatski

Kulturno (re)konstruiranje Europe u romanu Christkind Borisa Dežulovića

U radu se analiziraju imagološki aspekti romana Christkind (2003) Borisa Dežulovića. Djelo pripada korpusu suvremenih proza u kojima se tematiziraju protokoli konceptualiziranja zbilje, granice i identiteta. Zato se naročita pozornost usmjerava na: a) osobitosti kulturno-povijesno uspostavljenih identitetnih sedimentacija, b) metageografiju (kvalifikative vezane uz pripadnost određenom zemljopisnom prostoru) i c) proces obrtanja takozvanog imperijalizma mašte aktualiziranjem literarnog imaginarija o Austriji koji je po rezultirajućim geoantropološkim izvodima namjerice identičan rezoniranju prema zapadnocentričnoj matrici balkanističkoga diskursa. Pored toga analizira se književna figura vampira čija je čudovišnost u romanu posljedica geopolitike, odnosno subjektova pozicioniranja u kontekst određenog prostora – Balkana – koji se može sagledati kao projekcija zapadnoeuropskih kolektivnih tjeskoba i potisnute prošlosti. Pri tom uvlačenje (izvan)fikcionalnih čitatelja u potragu za otkrivanjem navodnog ubojice/vampira također nije retorička igra, nego ozbiljna situacija kojom se naglašava kako praznovjerica, potaknuta upravo žanrovskim obrazovanjem gotskim romanom, posebice Drakulom (1897) Brama Stokera, usmjeruje negativno imaginiranje pojedinaca i skupina. Zbog toga u Christkindu nije važno konvencionalno strukturiranje fabule, nego konvencionalno strukturiranje egzistencije prema modelu obrnute mimeze. U tom se kontekstu subverzivna uloga figure vampira snažno manifestira u pogledu rastakanja prividno koherentnog «jastva» konstruiranog u odnosu na tobožnju «drugost», odnosno ono što je «različito», «nepoznato» i «strano».

Boris Dežulović; roman Christkind; metageografija

nije evidentirano