hrvatski

Regionalni speleološki katastri Samoborskog gorja i Žumberka - temelj istraživanja i zaštite krškog geoekosustava

Gorsko i prigorsko područje Žumberka i Samoborskog gorja u Republici Hrvatskoj većim je dijelom mozaički fluviokrški i krški geoekosustav sastavljen od različitih tipova prirodnih i kultiviranih krajolika različitog stupnja očuvanosti. Pasivni element njegova razvoja su prevladavajuće karbonatne naslage trijaske, jurske, kredne i neogenske starosti dobro razvijene sekundarne poroznosti. Pored prirodnih aktivnih elemenata evolucije reljefa (endogene i egzogene sile) na ovom su području prisutni i dugotrajni antropogeni elementi koji su s promjenjivim intenzitetom mijenjali krajolik te tako modificirali prirodne procese. Većim svojim dijelom to je zaštićeno područje unutar granica Parka prirode "Žumberak-Samoborsko gorje" (PPŽSG). Krajnji sjeveroistočni i istočni dijelovi Samoborskog gorja su, u smislu upravljanja zaštićenim prirodnim vrijednostima, u domeni djelovanja JU za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije. Obje ustanove od samog početka svog djelovanja, u skladu sa svojim temeljnim zadadama, veliku pažnju posvećuju istraživanju i zaštiti krških fenomena. U tom smislu razvile su, njeguju i kroz projekte potpomažu plodnu suradnju sa Speleološkim klubom "Samobor" čije su komponente istraživanje, dokumentiranje i monitoring speleoloških pojava, zatim izrada stručnih podloga za njihovu zaštitu i upravljanje, te speleološko školovanje zaposlenika PPŽSG. Dio aktivnosti ostvaruje se i uz potporu Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije. Trajni rezultati suradnje su speleološki katastar PPŽSG izrađivan od 2001. do 2005. i speleološki katastar Samoborskog gorja izrađivan 2009. i 2010. godine. U njima je na više stotina stranica skupljeno obilje speleoloških, geoloških, geomorfoloških, hidroloških, arheoloških, povijesnih i literaturnih podataka za 194 spilje i jame. Speleološki katastri su osnova za njihovo upravljanje i zaštitu te su poslužili kao uzor za slične projekte u ostalim zaštićenim područjima. Podaci su korišteni u više specijalističkih istraživanja poput geoloških, hidrogeoloških, geomorfoloških, mikroklimatskih, biospeleoloških i arheoloških, zatim za izradu diplomskih radova i disertacija. U tehničkom smislu organizirani su kroz relacijske geoprostorne baze podataka u GIS okruženju s velikim mogućnostima nadopunjavanja i analiza. Sastavljene su od dva osnovna elementa: baze podataka i izvješća (abecedni popis speleoloških pojava, popis speleoloških pojava po listovima TK, katastarski listovi, speleološke karte i nacrti). Na temelju ovih baza napravljeni su i pregledni slojevi za aplikaciju Google Earth za vizualizaciju geoprostornih podataka na web-u, zasad samo za internu uporabu. Sastavni dio katastara je fotodokumentacija i bibliografski podaci s referencama iz različitih tipova publikacija i stručne dokumentacije.

spilja; jama; katastar; baza podataka; GIS

nije evidentirano