hrvatski

POVEZANOST TENDENCIJE IDEALIZIRANJA BRAKA S BRAČNOM STABILNOŠĆU I ZADOVOLJSTVOM TIJEKOM TRANZICIJE U RODITELJSTVO

Istraživanje prikazano u ovom radu sastavni je dio šireg istraživanja kvalitete bračnoga funkcioniranja tijekom tranzicije u roditeljstvo, koje je provedeno u sklopu projekta „Iskustva nepravde i psihološka dobrobit tijekom nekih životnih tranzicija“ (voditelj: V. Ćubela Adorić). U ovom dijelu fokus je bio na sklonosti idealiziranju braka u različitim razdobljima tranzicije u roditeljstvo (trudnoća, razdoblje neposredno i godinu dana nakon rođenja djeteta), kao i na povezanost tendencije idealiziranja s percipiranom bračnom stabilnošću i zadovoljstvom brakom kod oba partnera. U istraživanju su sudjelovale dvije skupine parova regrutiranih u različitim razdobljima tranzicije u roditeljstvo koji su u dva navrata, u razmaku od 10 mjeseci, popunili set upitnika koji je uključivao mjere sklonosti idealiziranju, bračne stabilnosti i bračnog zadovoljstva iz Upitnika percipirane kvalitete bračnih odnosa (Ćubela Adorić i Jurević, 2006). Rezultati provedenih analiza pokazali su da, unatoč općenito razmjerno visokoj tendenciji idealiziranja, percipiranoj održivosti braka i bračnom zadovoljstvu u ovoj skupini ispitanika, sklonost idealiziranju i percipirana održivost odnosno stabilnost pokazuju tendenciju opadanja tijekom ispitanih razdoblja tranzicije u roditeljstvo, dok je bračno zadovoljstvo relativno stabilno. Test-retest pouzdanost korištenih mjera, kao i njihove interkorelacije pokazale su se razmjerno visokima, premda obrazac dobivenih korelacija donekle varira ovisno o spolu ispitanika i/ili razdoblju tranzicije u kojem se trenutno nalaze. Za sklonost idealiziranju u razdoblju nakon rođenja djeteta prediktivnom se pokazala bračna stabilnost u razdoblju trudnoće, a za razdoblje nakon prve godine roditeljstva bračno zadovoljstvo. U skupini žena, percepcija bračne stabilnosti u razdoblju nakon rođenja je također značajan prediktor njihove sklonosti idealiziranju nakon prve godine roditeljstva. Bračnu stabilnost najbolje predviđa inicijalna sklonost idealiziranju braka, ali samo u podskupini nakon prve godine roditeljstva, za muškarce i žene. Za bračno zadovoljstvo prediktivnim se pokazala sklonost idealiziranju u razdoblju ranog roditeljstva, ali samo za skupinu muškaraca nakon prve godine roditeljstva. Na kraju, nisu utvrđene razlike u prosječnim rezultatima bračnih partnera na skalama sklonosti idealiziranju braka, bračne stabilnosti i bračnog zadovoljstva, a međusobne povezanosti procjena partnera su umjerene

tranzicija u roditeljstvo; sklonost idealiziranju braka; bračna stabilnost; bračno zadovoljstvo.

nije evidentirano