Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Utvrde i dvorci (CROSBI ID 23614)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Horvat-Levaj, Katarina Utvrde i dvorci // Ludbreg - Ludbreška Podravina / Horvat-Levaj, Katarina ; Reberski, Ivanka (ur.). Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 1997. str. 91-101-x

Podaci o odgovornosti

Horvat-Levaj, Katarina

hrvatski

Utvrde i dvorci

Najreprezentativniji sačuvani dio profane arhitekture ludbreškog područja predstavlja nekoliko baroknih i klasicističkih dvoraca, nedadašnjih sjedišta velikih vlastelinstava, formiranih spajanjem više srednjovjekovnih posjeda tijekom XVII. i XVIII. stoljeća: Batthyanyjeva u Ludbregu, Draškovićeva u Velikom Bukovcu te Patačićeva u Martijancu. Navedenim dvorcima prethodila su srednjovjekovna utvrđena sjedišta feudalaca, a pisani izvori svjedoče o većem broju brugova i kaštela i na drugim tamošnjim lokalitetima. Najznačajniji srednjovjekovni brug bio je nedvojbeno “Castrum de Ludbreg”, spomenut u izvorima 1320. godine. Pisani izvori i najnovija restauratorska istraživanja toga, kasnije barokiziranoga zdanja (ludbreški dvorac Batthyany), pokazali su da je bila riječ o višekrilnom utvrđenom zdanju s ugaonom kulom i palasom rastvorenim osebujnim gotičkim “češkim prozorima” (XV. stoljeće). Novo razdoblje u feudalnoj utvrđenoj arhitekturi predstavljala je renesansa, kada povijesne okolnosti ratovanja s Turcima uzrokuju obnovu starih i gradnju novih kaštela. No nareprezentativniji renesansni zahvat izveden je ponovno u Ludbregu, gdje se tijekom XVI. stoljeća, ranije spomenuti srednjovjekovni burg, dogradnjom vanjskoga zida s okruglim kulama, te unutrašnjim uređenjem četverokrilnoga sklopa s arkadno rastvorenim hodnicima u atriju, preuređuje u renesansni kaštel. Barokno razdoblje XVII. i posebno XVIII. stoljeća značilo je novu sveobuhvatnu obnovu rezidencijalne feudalne arhitekture, te za to doba karakterističnu transformaciju fortifikacijskih zdanja u raskošne dvorce. Uz gradnju pojedinih kurija, prvi veliki zahvat u tom pogledu ostvaren je u Ludbregu, gdje 1745. godine Ludwig Batthyany započinje s radikalnom obnovom spomenutoga srednjovjekovno-renesansnog kaštela, angažiravši pritome poznatoga arhitekta Josepha Huebera iz Graza. Iako je u navedenoj intervenciji u velikoj mjeri ostala sačuvana starija građevna struktura, koja utječe (unatoč izgradnji novoga ulaznog krila) i na zadržavanje tradicionalnoga četverokrilnog tlocrta, u ludbreškom su barokiziranom dvorcu ostvarene bitne značajke novoga stila. Novopodignuto ulazno krilo odlikuje se karakterističnom aksijalnom postavom glavnoga portala i veže, kao i reprezentativnim oblikovanjem stubišta, a takva se prostorna organizacija odražava i u oblikovanju pročelja, s akcentom na središnjem rizalitu i središnjoj osi otvora. Posebnu arhitektonsku kvalitetu dvorca predstavlja u baroku raskošno uređena dvorska kapela, mjesto događaja i štovanja Čuda Krvi Kristove, koje se tu dogodilo 1411. godine. Visoka kvaliteta zahvata i određene tipološke osobitosti, ostavrene su i u dvorcu grofova Draškovića u Velikolm Bukovcu, podignutom 1754-1755. godine. I ovdje, unutar tradicionalne dispoozicije niza prostorija i otvorenih dvorišnih hodnika, aksijalna postava središnje jezgre s ulaznim prostorom, stubištem i glavnom dvoranom, znak je primjene naprednijih načela barokne organizacije prostora, dok sam vrlo izduženi tlocrt govori o određenom osipanju jasno definiranih tipova dvoraca, karakterističnom za kasnu fazu stila. Klasicističko razdoblje ranog XIX. stoljeća najbolje je prezintirano u dvrcu u Martijancu, gdje uz stariju baroknu rezidenciju Patačića, novi vlasnici grofovi Rauch, podižu skladan dvorac, s efektnom jonskom altanom. Sastavni dio prostorne organizacije svih navedenih baroknih i klasicističkih dvoraca predstavljale su i različite, izvana reprezentativno tretirane gospodarske zgrade, te prostrani perivoji, danas uglavnom zapušteni i devastirani.

utvrđena sjedišta feudalaca, Castrum de Ludbreg, višekrilni gotički burg, renesansni četverokrilni kaštel, dvorska kapela, barokni dvorci, klasicistički dvorci, perivoj

nije evidentirano

engleski

Fortifications and Manors

nije evidentirano

medieval fortified seats of feudal lords, Castrum de Ludbreg, gothic multi-winged burg, Renaissance four-winged castle, court chapel, baroque manors, classicist manors, park

nije evidentirano

Podaci o prilogu

91-101-x.

objavljeno

Podaci o knjizi

Ludbreg - Ludbreška Podravina

Horvat-Levaj, Katarina ; Reberski, Ivanka

Zagreb: Institut za povijest umjetnosti

1997.

953-6106-11-6

Povezanost rada

Znanost o umjetnosti