hrvatski

Ravnopravnost spolova u udžbenicima prirode i društva za 1. i 2. razred

U ovom sam radu pošla od pretpostavke da u udžbenicima i radnim bilježnicama dominira društvena nejednakost muškaraca i žena u smislu stvarne muške dominacije i ženske subordinacije u raznim sferama društvenoga života. Analizirala sam frekvencije ilustriranih muških i ženskih likova, frekvencije obraćanja i imenovanja u muškom i ženskom rodu, ali i zastupljenost zanimanja u muškom i ženskom rodu u tekstu i na ilustracijama u udžbenicima i radnim bilježnicama. Analizirala sam ukupno šest udžbenika i isto toliko radnih bilježnica od čega su tri udžbenika i pripadajuće im radne bilježnice bile za 1. razred, a tri udžbenika i preostale tri radne bilježnice bile za 2. razred. Nakon istraživanja sam zaključila da se udžbenici međusobno razlikuju. Ilustriranje muških i ženskih likova, kao i obraćanje u muškom i ženskom rodu, segmenti su u kojima ravnopravnost najviše dolazi do izražaja. Najviše sam rodnih stereotipa uočila pri imenovanju u muškom i ženskom rodu. Zanimanja muškaraca u udžbenicima i radnim bilježnicama nisu samo brojčano nadmoćnija, već su i raznovrsnija, raspoređena po školskim spremama od najniže do najviše, dok su ženska zanimanja vrlo jednolika, stereotipna i tek s pokojom suvremenom iznimkom. Da bi udžbenici i radne bilježnice bili rodno osjetljivi u njima bi pitanja trebala biti formulirana u oba roda, a likovi prikazani na način koji ne podržava rodne stereotipe odnosno koji ne govori da su određena ponašanja ili zanimanja prikladna samo za žene ili pak samo za muškarce. Ključne riječi : ravnopravnost, rodna osjetljivost jezika, rodni stereotipi, udžbenici i radne bilježnice prirode i društva, ilustracije muških i ženskih likova

ravnopravnost; rodna osjetljivost jezika; rodni stereotipi; udžbenici i radne bilježnice prirode i društva; ilustracije muških i ženskih likova

nije evidentirano