hrvatski

Igra u nastavi prirode i društva za 3 i 4. razred

Tema ovoga diplomskoga rada je igra u nastavi Prirode i društva u 3. i 4. razredu. Cilj je rada istražiti postoje li razlike u učenju Prirode i društva između eksperimentalne i kontrolne skupine (dva četvrta razreda). Utvrditi uče li učenici lakše kroz igru ili ne i zašto, kojih se igara najčešće igraju u školi i pod kojim predmetima. Ispitati odnos učenika prema korištenju igre u nastavi Prirode i društva. Zadatci su istraživanja utvrditi odnos učenika prema predmetu Priroda i društvo. Zatim istražiti što za učenike znači učenje kroz igru i na kojem se predmetu najčešće igraju. Utvrditi koliko često uče kroz igru u nastavi Prirode i društva, kojih se igara igraju te kakav je odnos učenika prema učenju kroz igru u nastavi Prirode i društva. Igra se smatra sastavnim dijelom svih kultura i civilizacija. Ona je aktivnost koja već stoljećima pobuđuje zanimanje različitih znanstvenika. Karakteristična je za djetinjstvo, ali zaokuplja i odrasle. Iako su na pitanje što je igra pokušali odgovoriti mnogi, taj fenomen još uvijek nije objašnjen. Postoji nekoliko teorija igre koje su podijeljene u tri područja: sociološki, psihološki i pedagoški pristup igri. Cjelokupna se igrovna raznolikost djetinjstva najčešće u literaturi razvrstava u tri kategorije: funkcionalna igra, simbolička (igra uloga), igre s pravilima. Istraživanjem koje sam provela na nastavi Prirode i društva te obradom podataka prikupljenih anketom, utvrdila sam da učenici vole učiti kroz igru jer im je to zabavnije i lakše te da bi na takav način htjeli uvijek učiti. No, nažalost, učitelji igru prakticiraju najviše na satu Tjelesne i zdravstvene kulture, a na ostalim predmetima rjeđe. Proučavajući odnos učenika prema učenju kroz igru u nastavi Prirode i društva, najviše je ispitanika odgovorilo da i dalje želi učiti Prirodu i društvo kroz igru jer im je takav način zanimljiv te da tako duže i bolje pamte.

igra; igra u nastavi prirode i društva; učenje kroz igru; 3. i 4. razred

nije evidentirano