hrvatski

Epilepsija - 3. dio. Dijagnostički plan, EEG, pogled na mozak (CT, MR, fMR, PET, SPECT)

Na osnovu povijesti bolesti te nalazu fizikalnog i neurološkog pregleda procjenjuje se potreba za sofisticiranijim i skupljim dijagnostičkim metodama. Kao mogući dijagnostički alat nude se EEG, CT, MR, fMR, SPECT i PET. U ovom dijelu rada navedene su njihove prednosti i nedostatci. Kompleksnost mozga i naša ograničenost u razumijevanju njegovih funkcija uzrok su mnogim nejasnoćama vezanim uz epilepsiju, naročito ako znamo da mnogo različitih tipova epilepsije ima različite uzroke i posljedice, a napadaj kao simptom epilepsije može rezultirati različitim formama abnormalne moždane funkcije. Upravo zato što doslovce postoje stotine načina da induciramo napadaj te stotine sličnih i različitih epileptičnih manifestacija, struka pokušava u dijagnostici koristiti što više metoda. Uzimanjem anamneze dobivamo subjektivne i nepotpune podatke kliničkoj manifestaciji epilepsije i povijesti bolesti. Fizikalnim i neurološkim pregledom dobivamo podatke o općem stanju životinje i njenom trenutnom neurološkom statusu što je ponekad nereprezentativno, jer u interiktalnom periodu epileptičar često nema nikakvih evidentnih poremećaja. Tu svoju vrijednost pokazuju dijagnostička snimanja mozga koja su prezentirana u ovom radu, jer ona osim uvida u građu i funkcionalnost moždanih struktura mogu precizno determinirati izvorište epileptičnih ataka.

epilepsija; mozak; dijagnostičke metode

nije evidentirano