hrvatski

Prepoznavanje, razumijevanje i uporaba neologizama u ranoj školskoj dobi

U radu se opisuje istraživanje koje je provedeno na skupini jedanaestogodišnjaka s ciljem da se utvrdi u kojoj mjeri oni prepoznaju, razumiju i rabe neologizme u hrvatskom jeziku. Radi se o tridesetak najčešćih neologizama koji su mahom engleskoga podrijetla te dolaze iz područja računalnih tehnologija, interneta i telekomunikacija, a u hrvatski su jezik ušli posredstvom novih medija, prije svega računala i interneta, a potom i televizije. Povlači se paralela s neologizmima - germanizmima koji su u određenom povijesnom razdoblju hrvatskoga jezika imali jednaku ulogu kakvu danas imaju anlicizmi. Rezultati istraživanja pokazali su tako da jedanaestogodišnjaci u visokom postotku mogu prepoznati i rabiti neologizme, ali da ih u manjoj mjeri mogu zamijeniti nekom hrvatskom riječju. Ta činjenica ukazuje na potrebu provođenja određenih strategija za očuvanje hrvatskoga jezika te povećanja komunikacijske kompetencije u tome području u hrvatskome jeziku. Ne priziva se ovdje ni u kom slučaju onaj negativni purizam koji podrazumijeva istjerivanje svega stranoga, već se uvažava činjenica da je i hrvatski jezik danas poput svih modernih jezika svijeta pod utjecajem globalizacijskih te interkulturalnih procesa. Globalizacija jezika odnosno interkulturalno prožimanje očigledno ne mimoilazi ni dječji idiom budući da djeca puno vremena provode na računalu ili pred televizijskim ekranom. No, uključivanjem u nastavu više sadržaja s hrvatskim pojmovima iz područja obuhvaćenih globalizacijom zasigurno je moguće djelovati na usvajanje i hrvatskoga pojmovlja uz strano koje su djeca u velikoj mjeri već usvojila.

neologizmi; anglicizmi; internet; interkulturalnost; globalizacija jezika; germanizmi; strategija očuvanja jezika; jezični purizam

nije evidentirano