hrvatski

Puževi golaći - prvi štetnici uljane repice

Proizvodnja uljane repice u Republici Hrvatskoj iz godine u godinu ima tendeciju porasta. S obzirom na povećanje površina pod uljanom repicom, u proizvodnji se susrećemo i sa sve značajnijim problemima koje uzrokuju brojni štetnici. Prvi štetnici koji mogu značajno ugroziti usjev uljane repice jesu puževi golaći od kojih su najznačajniji oni rodova Arion Férussac, 1819, Deroceras Rafinesque, 1820 i Milax Gray, 1855. Proizvođačima se nameće potreba planiranja sustavne borbe s ovim štetnicima, utemeljena na procjeni rizika od napada, odnosno šteta i integriranoj zaštiti. Štetni puževi golaći najznačajnije štete u uljanoj repici čine u periodu od klijanja i nicanja te stadiju prvoga pravoga lista, iako značajne štete nastaju sve do stadija razvoja četiri prava lista. Biljke u višim razvojnim stadijima otpornije su na napad puževa, ali gusti sklop ove kulture osigurava puževima vlažno stanište i obilje hrane te populacija puževa može značajno porasti u samo jednoj sezoni. Kako se često u plodosmjeni nakon uljane repice sije pšenica, prvi usjev pšenice nakon uljane repice može otrpjeti visoke štete. Važnu ulogu u provođenju pravovremene zaštite usjeva od štetnih puževa ima procjena rizika od napada puževa. Procjenu rizika potrebno je provesti prije obrade tla u jesen, kada je tlo i površinski vlažno cijele noći, a temperature su između 5 i 25 ºC, pomoću trapova (tanjurići promjera 25 cm, terracotta boje) ispod kojih se na površinu tla stavlja 20 ml hrane za perad. Na svaku proizvodnu površinu potrebno je postaviti devet trapova (13 trapova na površinama većim od 20 ha) s «W» pravcem kretanja po površini. Potrebno je dodatno obratiti pozornost na dijelove površine na kojima je ranije uočena prisutnost puževa. Trapovi se postavljaju poslije podne ili pred večer, a pregledavaju rano sljedećeg jutra. Ukoliko se radi o utvrđivanju rizika od napada puževa na površinama nakon pšenice kao predkulture, brojnost od 1 puža po trapu indikacija je za primjenu sredstava s limacidnim učinkom, ukoliko će biti ostvareni ostali preduvjeti za pojavu puževa. Rizik od napada puževa procjenjuje se i nakon sjetve uljane repice u intervalima od pet do šest dana do stadija četiri prava lista. Temeljem procjene rizika, a uzevši u obzir i sve druge preduvjete koji pogoduju aktivnosti puževa, treba planirati i pravovremeno provesti mjere integrirane zaštite uljane repice od prvih štetnika - puževa golaća. U izlaganju će također biti prikazane poteškoće koje se javljaju prilikom primjene limacida te će biti dani prijedlozi njihovih rješenja.

puževi golaći; uljana repica

nije evidentirano