hrvatski

Utjecaj kalcizacije i gnojidbe fosforom na koncentraciju Zn i Cd u listu i zrnu soje

Ovim istraživanjem ispitivan je utjecaj kalcizacije i mineralne gnojidbe fosforom na koncentracije ukupnih i raspoloživih Zn i Cd u tlu, koncentracije Zn i Cd, te njihov odnos u listu i zrnu soje. Poljski pokusi postavljeni su 2003. godine na dva različita tipa tla, distričnom luvisolu i karbonatnom regosolu. Kalcizacija distričnog luvisola je provedena u tri varijante: bez kalcizacije, 10 i 20 t/ha karbokalka. Mineralna gnojidba oba tipa tla provedena je svake godine u tri varijante: bez gnojidbe, standardna (140-200:150:300, NPK) i dvostruka gnojidba fosforom (140-200:300:300, NP2K) za usjeve u plodoredu: kupus, kukuruz, pšenica, te soja koja je uzgajana u četvrtoj vegetaciji nakon kalcizacije. Ukupno je analizirano 72 uzorka tla, 36 prije provođenja kalcizacije (proljeće 2003.) i 36 prije gnojidbe za soju (2005.). Mikrovalnom digestijom i pomoću ICP-OES utvrđena je koncentracija Zn i Cd u 108 uzoraka biljnog materijala soje (list, stabljika i zrno) prikupljenih tijekom vegetacije i u žetvi. Odnos Zn/Cd u listu i zrnu soje je oko 285, a u stabljici je 9 puta niži. Kalcizacija je rezultirala smanjenjem koncentracije Zn i Cd u listu i zrnu soje. Mineralna gnojidba vrlo je malo smanjila koncentraciju Zn u listu (5%) i zrnu (3%) soje. Nasuprot tome, povećanje gnojidbe tripleksom rezultiralo je povećanjem koncentracije Cd u listu (43%) i zrnu (58%) soje. Kisela i nedovoljno kalcizirana tripleksom gnojena tla rezultirala su koncentracijom Cd iznad dozvoljena 0, 2 mg Cd kg-1 zrna soje. Najznačajniji utjecaj kalcizacija je imala na smanjenje koncentracije Cd u zrnu soje za 49 %, tj. ispod dozvoljenog praga.

mineralna gnojidba ; kalcizacija ; cink ; kadmij ; soja

nije evidentirano