hrvatski

Uzgoj ljekovite biljke Arnica montana na oranici

Radi kontinuiranog smanjenja brojnosti populacije i areala rasprostranjenosti, arnika u Hrvatskoj ima status strogo zaštićene zavičajne divlje svojte i zabranjeno je njeno sakupljanje iz prirode. Obzirom da na prirodnim staništima postoji mikorizna veza biljke arnike s gljivama roda Glomus, cilj istraživanja je ustanoviti utjecaj mikoriznih gljiva (Glomus, Trichoderma) na dinamiku rasta i razvoja te mortalitet biljaka uzgajanih na oranici. Presadnice su proizvedene u PE kontejnerima sa 67 lončića dubine 9 cm, punjenim komercijalnim organskim supstratom inokuliranim mikoriznim gljivama roda Glomus (5% v/v) te s po jednom alginatnom peletom/lončiću na osnovi gljiva roda Trichoderma. Presadnice su sađene u rano-jesenskom roku 2009. i rano-ljetnom roku 2010., na obiteljskom gospodarstvu smještenom na 750 m n/v. Procjena biomase (cm2), kao relativnog mjerila porasta biljaka u vremenu, provođena je nedestruktivnom metodom (umnoškom dužine i širine najvećeg lista s brojem listova/biljci) u mjesečnoj dinamici. U rano-jesenskom roku sadnje inokulacija presadnica gljivom T. harzianum rezultirala je najvećom biomasom presadnica (156 cm2), te najvećim brojem mladih izbojaka/biljci (7, 4) i cvatova/biljci (0, 9), uz niski mortalitet biljaka (8, 9%). Uz primjenu gljive G. fasciculatum u rano ljetnom roku sadnje razvijena je najveća biomasa presadnica (26, 7 cm2) i biljaka u polju (48, 1 cm2). Najmanji mortalitet biljaka bio je 59, 2%, zbog nepovoljnih meteoroloških uvjeta tijekom vegetacijske sezone.

biomasa; mikoriza; mortalitet; presadnice

nije evidentirano