Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Utjecaj biopsihosocijalnih čimbenika na ranu interakciju majke i djeteta (CROSBI ID 363389)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Pinjatela, Renata Utjecaj biopsihosocijalnih čimbenika na ranu interakciju majke i djeteta / Joković Oreb, Ines (mentor); Zagreb, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, . 2011

Podaci o odgovornosti

Pinjatela, Renata

Joković Oreb, Ines

hrvatski

Utjecaj biopsihosocijalnih čimbenika na ranu interakciju majke i djeteta

Postoji mnogo rizičnih čimbenika iz biološkog ili psihosocijalnog konteksta koji mogu nepovoljno utjecati na razvojni ishod. Brojna istraživanja su pokazala da dobra interakcija roditelja i djeteta može smanjiti utjecaj bioloških i psihosocijalnih čimbenika na razvoj djeteta. Kroz interakciju s roditeljima dijete upoznaje svijet oko sebe i ako veza između djeteta i roditelja nije postavljena na zdravim temeljima, razvoj djeteta je ugrožen, bez obzira koji su razlozi za lošu interakciju (djetetovo zdravstveno stanje, psihopatologija roditelja, roditeljski stres, okolinski čimbenici i sl.). Optimalna interakcija između roditelja i djeteta može biti osobiti izazov u obiteljima kod kojih postoje višestruki čimbenici rizika. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi biopsihosocijalne čimbenike kod majke i djeteta koji imaju utjecaj na roditeljski stres, zadovoljstvo brakom, razinu psihopatoloških simptoma majke, razinu percipiranog stresa te majčinu procjenu djetetove samoregulacije. Čimbenici koji su proučavani su majčina dob pri porodu, teškoće tijekom trudnoće ili poroda, zaposlenje majke, godine obrazovanja majke, način prehrane djeteta, način poroda, postojanje neurorazvojnih rizika kod djeteta, postojanje dijagnoze poteškoća u razvoju kod djeteta, porođajna masa djeteta ispod 2500 grama, gestacijska dob djeteta ispod 37 tjedana, spol djeteta i dob djeteta. Dobiveni rezultati pokazuju da postojanje različitih čimbenika rizika ima različiti utjecaj na promatrana područja. Najveći utjecaj na promatrana područja imali su: postojanje neurorazvojnih čimbenika rizika kod djeteta, postojanje dijagnoze djeteta i niska porođajna masa djeteta. Visoki roditeljski stres i loša procjena samoregulacije djeteta pokazali su se kao mogući prediktori loše interakcije majke i djeteta, osobito djeteta s neurorazvojnim rizicima i/ili poteškoćama u razvoju. Ovim istraživanjem dobivene su spoznaje o utjecaju promatranih biopsihosocijalnih čimbenika na interakciju majke i djeteta, kao i na majčinu percepciju sebe, svoga djeteta i obitelji. Utvrđeni su neki od čimbenika koji mogu pridonijeti kvaliteti rane intervencije i kvalitete života djece i obitelji kod kojih su prisutni čimbenici rizika. Primjena predloženih instrumenata procjene, način evaluacije i analiza suvremenih pristupa u istraživanjima u svijetu omogućiti će razvijanje novih multidimenzionalnih metoda u analizi bioloških, psiholoških i socijalnih utjecaja na ranu interakciju majke i djeteta i primjenu u programima rane razvojne intervencije u edukacijskoj rehabilitaciji.

biopsihosocijalni čimbenici; interakcija majke i djeteta; rana intervencija u djetinjstvu

nije evidentirano

engleski

Influence of biopsychosocial factors on early mother-child interaction

nije evidentirano

biopsychosocial factors; mother-child interaction; early childhood intervention

nije evidentirano

Podaci o izdanju

333

11.02.2011.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Zagreb

Povezanost rada

Pedagogija