hrvatski

Proizvodnja cijepanih kamenih artefakata ranih poljodjelskih zajednica na prostoru istočne Hrvatske

Starčevačka kultura je prva pojava sjedilačkog načina života u JI Europi. U radu su analizirani proizvodni procesi, tipologija i sirovina cijepanih kamenih artefakata s 10 starčevačkih nalazišta na području između rijeka Save, Drave i Dunava. Cilj rada bio je kroz usporedbu rezultata analiza skupova nalaza pojedinih naselja rekonstruirati postojanje i opseg međusobnih odnosa između naselja i njihovih stanovnika. Rezultati potvrđuju hipotezu da je na prostoru Međuriječja tijekom ranog neolitika postojao razrađen sustav pribavljanja i obrade sirovine te proizvodnje i razmjene kamenih alatki među naseljima. Nosioci starčevačke kulture na prostoru Međuriječja bili su dobri poznavaoci okoliša i resursa koje nudi, te su imali razvijen sustav nabave i distribucije sirovine i poluproizvoda. Njihov odabir sirovine bio je uvjetovan kvalitetom, a ne dostupnošću, a korištenje upravo jedne vrste sirovine mogao je biti i dio identiteta. Čini se da su kraju tog elaboriranog sustava presudili «politički faktori», odnosno promjena u kontroli izvora sirovine. Budući da su ostaci starčevačke kulture na području Hrvatske prvi ostaci zemljoradničkih kultura, neminovno ju je promatrati u kontekstu početka sjedilačkog načina života, odnosno neolitizacije, a rezultati analiza litičkog materijala podupiru model pograničnog područja. Na temelju rezultata ovog rada može se pretpostaviti da su Posavina i dolina rijeke Bosne tijekom starčevačke kulture bile jedinstven kulturni krug, te je potrebno ponovno propitati uvriježene smjerove kojima se nov, sjedilački način života širio ovim dijelom Europe. U ovoj su disertaciji po prvi puta analizirani skupovi litičkih nalaza sa starčevačkih nalazišta na području između Drave i Save. Podaci dobiveni tim analizama neminovni su za stvaranje cjelovite slike o načinu života ranih poljodjelskih zajednica. Ovom disertacijom stvoren je sustav za proučavanje i interpetaciju litičkih nalaza neolitčkih lokaliteta na području Hrvatske, a rezultati analiza poslužili su za razmatranje gospodasko-društvene osnove neolitičkih populacije, te za moguće rješavanje pitanja neolitizacije spomenutog prostora.

starčevačka kultura; litička analiza; sirovine; istočna Hrvatska

nije evidentirano