hrvatski

Baltazar Bogišić u hrvatskom i europskom pravno-kulturnom kontekstu

Baltazar Bogišić spada među one pojedince sa današnjeg hrvatskog prostora koji su veći dio svojega djelovanja i utjecaja ostvarili u drugim sredinama. U hrvatskoj je historiografiji takvim izazovnim temama posvećen značajan dio radova objavljenih o Bogišiću dok je začudo nedovoljno zastupljen interes za Bogišićevo tematiziranje u hrvatskom kontekstu. Međutim, po svojem porijeklu i mentalitetnim odrednicama, izgradnji znanstvene karijere pa i znanstvenoj aktivnosti i komunikaciji Bogišića valja bitno locirati u hrvatski kontekst bez čega je nemoguće dublje razumijevanje njegova djela. Bogišić potječe sa dubrovačkog područja na kojemu se u njegovo doba odvijao složeni proces uobličavanja modernog hrvatskog nacionalnog identiteta koji je primarno obilježio mentalitetne odrednice stanovništva. Znanstvenu karijeru Bogišić je započeo graditi nakon što se u Beču 1863. susreo sa Matijom Mesićem, profesorom zagrebačke Pravoslovne akademije. Ubrzo je postao član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) u Zagrebu s kojom je ostao u trajnom doticaju. U sklopu JAZU objavio je sve svoje ranije radove preko kojih je ušao i na europsku pravnoznanstvenu scenu. Raniji radovi objavljeni u Zagrebu su ostali i najznačajniji Bogišićevi radovi uz kasniji rad o „ inokoštini“ objavljen u Parizu te Opći imovinski zakonik. Neki Bogišićevi kasniji radovi su pak predstavljali direktni i značajni doprinos hrvatskoj povijesti i pravnoj povijesti. Bogišićevi radovi su sa velikim uvažavanjem primani u hrvatskoj pravnoj znanosti, ali je zanimljivo i da je jedna od zacijelo tek dvije ozbiljnije kritike nekih Bogišićevih istraživanja također došla iz Zagreba. Bogišićevo djelovanje u inozemstvu u hrvatskoj je publicistici praćeno s vrlo velikom pažnjom te ponosom zbog uspjeha „ našijenca“ na europskoj sceni. Ipak, sam Bogišić je svoj identitet vezivao uz lokalnu dubrovačku sredinu te širu slavensku i južno-slavensku pripadnost bez užeg nacionalnog opredjeljivanja. U tome se mogu prepoznati složenosti procesa formiranja nacionalnog identiteta toga doba, a možda i više od toga složenost Bogišićeve ličnosti.

Baltazar Bogišić; pravna kultura

nije evidentirano