hrvatski

ADUKTI BIS(BENZOILACETONATO)MANGANA(II) S DIMETIL-SULFOKSIDOM I 4-METILPIRIDINOM

Diketonati prijelaznih metala spadaju u najproučavanije koordinacijske spojeve. Najveća se pozornost poklanjala spojevima s acetilacetonom i dibenzoilmetanom te prijelaznim metalima u stabilnijim oksidacijskim stanjima. U sklopu našeg istraživanja, pripravljena su dva adukta bis(benzoilacetonato)mangana(II) (spoja koji dosada još nije kristalografski opisan), bis(benzoilacetonato)bis(dimetilsulfoksid)mangan(II) (I) i bis(benzoilacetonato)bis(4–metilpiridin)mangan(II) (II), koji su potom okarakterizirani rendgenskom strukturnom analizom te spektroskopskim i termičkim metodama. Oba spoja kristaliziraju u prostornoj grupi P 21/c, s dvije molekule u jediničnoj ćeliji. Atomi mangana smješteni su u centrima inverzije. U oba spoja mangan je heksakoordiniran, s donornim atomima u vrhovima iskrivljenog oktaedra, pri čemu su diketonatni ligandi u trans–položaju. Duljine veza s adendima nešto su veće nego one s kisikovim atomima iz diketonata. U molekuli spoja (I) duljina veze između manganovog atoma i dimetil–sulfoksidnog kisika je 2, 231(8) Å, veze manganovog i kisikovih atoma duge su 2, 108(8) Å i 2, 142(8) Å, manganov atom je 0, 230 Å udaljen od ravnine kelatnog psrstena, a kut između ravnina kelatnog i benzenskog prstena iznosi 18, 17°. Duljina veze manganovog i piridinskog dušikovog atoma u spoju (II) iznosi 2, 340(2) Å, a veze manganovog atoma s atomima kisika iz benzoilacetona duge su 2, 1212(17) Å i 2, 1277(19) Å. Kelatni prsten je planarniji jer je manganov atom 0, 065 Å udaljen od ravnine kelatnog prstena, dok je diedarski kut između ravnina benzenskog i kelatnog prstena 39, 68°. Izraženija deformacija oktaedra u molekuli (I) vjerojatno je posljedica jačeg vezanja dimetil–sulfoksidnog atoma kisika nego piridinskog dušika za mangan(II).

adukt; mangan; beta-diketonati

nije evidentirano