hrvatski

Karbonizirani biljni ostaci antičkog lokaliteta Osijek - Silos

U arheobotaničkom uzorku sa lokaliteta Osijek – Silos ukupno je determinirano 23400 biljnih ostataka, koji su uključivali karbonizirane sjemenke , plodove, sitne fragmente plodova i pljeve. Determinirani biljni makrofosili u najvećoj mjeri potječu od kultiviranih biljaka (žitarice i mahunarke) Najveći udio zauzima skupina Cerealia (žitarice) (39, 58% od ukupnog broja nađenih makrofosila), a zatim slijede tri vrste pšenica: Triticum aestivum s.l. (obična pšenica), T. dicoccon (dvozrni pir), te T. spelta (pravi pir). Osim navedenih vrsta, manjim brojem su zastupljene žitarice ječam (Hordeum vulgare), raž (Secale cereale), zob (Avena sp.), jednozrni pir (T. monococcum). Porodica Fabaceae (mahunarke) je zastupljena relativno malim brojem biljnih ostataka (0, 158% od ukupnog broja nađenih makrofosila) i nije se mogla preciznije determinirati. Treća funkcionalna skupina je skupina pratilica koju čine korovi i ruderalne biljke (cf. Asperula arvensis, Agrostemma gihago, Poaceae) i koja je također zastupljena sa malim brojem makrofosila. Prema nalazima i položaju objekta može se zaključiti da su ostaci pronađeni na lokalitetu Osijek – Silos pripadali tipu rimske vile villa suburbana. Biljni makrofosili su nađeni unutar prostorije za koju se pretpostavljalo da ima funkciju kuhinje, što upućuje na to da je ta smjesa (većinom) žitarica bila pripremljena za mljevenje i pripremu hrane. Ostaci žitarica sa lokaliteta Osijek-Silos se većinom poklapaju sa ostalim nalazima pronađenima na antičkim lokalitetima u kontinentalnoj Hrvatskoj.

arheobotanika; karbonizirani makrofosili; žitarice; rimska vila; antika

nije evidentirano